Na rang-listi korupcije Hrvatska je među najkorumpiranijim članicama Europske unije. Po učinkovitosti pravosuđa i povjerenju njezinih građana u pravosudni sustav također je na samom začelju unutar EU. Hrvatskim građanima, međutim, nisu potrebne europske rang-ljestvice da bi znali kako imaju velik problem s korupcijom, nejednakošću pred sudovima i sporim pravosuđem. Zato bi pravosuđe kojem bi građani više vjerovali i suzbijanje korupcije trebali biti među prioritetima nove vlasti, ali i oporbe.
Za potrebe sučeljavanja to široko područje tematizirali smo kroz pet pitanja koja daju poglede izbornih takmaca na nekoliko segmenata vezanih uz pravosuđe i suzbijanje korupcije. Uz već etablirane političke stranke, priliku da odgovore na njih pružili smo i koalicijskim listama kojima predizborne ankete daju visoke izglede za osvajanje saborskih mandata. Iz HDZ-a, Mosta, platforme Možemo! i koalicije Stranke s imenom i prezimenom, Pametno i Fokusa odgovorili su nam kandidati s izbornih lista, a u slučaju koalicije Restart i Domovinskog pokreta Miroslava Škore ljudi koji nisu kandidati na listama nego pravni stručnjaci stranaka članica koalicije.
1) Biste li mijenjali postojeći model izbora i trajanje mandata Glavnog državnog odvjetnika i ako da, što biste točno promijenili?
Restart koalicija, Loris Rak, SDP-ov stručnjak za pravosuđe
- Imenovanje i mandat Glavnog državnog odvjetnika uređen je Ustavom RH, no moguće je već izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu aktivnije uključiti Državnoodvjetničko vijeće u proces njegova imenovanja. Državno odvjetništvo mora biti samostalno i neovisno pravosudno tijelo te je važno uspostaviti pravni okvir koji to njegovo svojstvo ne dovodi u pitanje postupkom imenovanja njegova čelnika. Zakonom bi Državnoodvjetničkom vijeću u tom postupku trebalo omogućiti davanje mišljenja o prijavljenim kandidatima te ocjenu njihova dosadašnjeg rada, kao i, najvažnije, analizu i ocjenu njegova programa, te postupak učiniti više javnim i transparentnim.
HDZ, Dražen Bošnjaković:
- Za vrijeme mandata ove Vlade, promijenili smo način izbora GDO koji donosi napredak u odnosu na dosadašnji način. Postupak se pokreće javnim pozivom koji objavljuje DOV. Na natječaj se javljaju kandidati koji ispunjavaju uvjete, a dužni su dostaviti i svoj program rada. Nakon razgovora s kandidatima, koji obavlja Vlada, i analize svakog kandidata, Vlada svoj prijedlog upućuje Saboru, koji nakon pribavljena mišljenja nadležnog odbora donosi odluku o izboru.
Dakle, novi postupak izbora glavnog državnog odvjetnika je iskorak u odnosu na dosadašnji, jer jamči tri važne stvari: otvorenost - u procesu izbora mogu se javljati kandidati koji ispunjavaju uvjete. Transparentnost - cijela procedura je javna. Stručnost - kandidati dostavljaju svoj program i predstavljaju se i Vladi i nadležnom saborskom odboru.
Domovinski pokret Miroslava Škore, Ante Šušnjara, pravni stručnjak
- Smatramo da glavnog državnog odvjetnika treba osloboditi utjecaja Vlade, a državno odvjetništvo dodatno depolitizirati i profesionalizirati. Stoga bi bilo dobro da se prestane glavnog državnog odvjetnika birati u Saboru na prijedlog Vlade. U takvom sustavu izbora on ili ona uvijek su ovisni o Vladi. Tamo trebaju sjediti profesionalci koji najbolje znaju tko je od njih najbolji za tu funkciju. Treba promijeniti i sastav Državnoodvjetničkog vijeća. Iz njegova sastava treba maknuti saborske zastupnike, a povećati broj predstavnika akademske zajednice. Dakle, rješenje vidimo u depolitizaciji i profesionalizaciji funkcije GDO.
MOST, nositelj liste u VI. izbornoj jedinici, Nikola Grmoja:
- Trenutačno glavnog državnog odvjetnika zapravo bira Vlada, silom svoje saborske većine. Mandat mu/njoj traje četiri godine, što ga čini podložnim da svoje odluke, svjesno ili nesvjesno, donosi vodeći računa da se nekome u od vladajućih ne zamjeri, jer na prijedlog Vlade može biti i smijenjen ili mu/joj mandat neće biti obnovljen. U postupku izbora GDO-a trebala bi više biti uključena struka, mora biti manje ovisan o politici koja bi se trebala brinuti isključivo da DORH-u osigura materijalne pretpostavke za rad i kvalitetan zakonodavni okvir. Zato se u MOST-u zalažemo da se otvori rasprava da se mandat GDO-a produži do 6 ili više godina te da se bira dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Platforma Možemo, Sandra Benčić, I. izborna jedinica
- Postojeći model izbora glavnog državnog odvjetnika ne jamči neovisnost te funkcije. U postupku je uloga Državno-odvjetničkog vijeća (DOV) svedena na administrativnu kontrolu prijava na natječaj, a izbor de facto radi izvršna vlast. Iz postupka imenovanja treba ukloniti izvršnu vlast. DOV treba raditi predselekciju kandidata tako da odlučuje o kvaliteti prijava. Nadležni saborski odbor na temelju te predselekcije treba intervjuirati više kandidata, na sjednici otvorenoj za javnost, te plenumu ponuditi na izbor minimalno dva kandidata. Imenovanje na 5-godišnji mandat, s mogućnošću jednog reizbora, ovisilo bi o podršci isključivo Sabora.
Stranka s imenom i prezimenom, Fokus, Pametno, Ivica Puljak:
- Ustavom je propisano da mandat glavnog državnog odvjetnika traje 4 godine, uz mogućnost reizbora, a novo zakonsko rješenje limitira broj mandata na dva. Zagovaramo produženje mandata na 7 ili 8 godina, bez mogućnosti reizbora. Izbor Zlate Hrvoj Šipek pokazuje da je geneza i uzrok nepovjerenja u DORH u parlamentarnoj većini koja provodi odabir.
Sve dok u Hrvatskom saboru sjedi velik postotak onih koji su nositelji teških korupcijskih optužnica, malo toga nam može pomoći, pa se nametanje dvotrećinske, a ne obične, većine nameće kaonužnost, uz propisivanje konkretnijih kriterija koji se traže od potencijalnih kandidata.
2) Koji je prema Vašem mišljenju, ključni problem u funkcioniranju pravosuđa i kakvo rješenje za to nudite?
Restart koalicija, Loris Rak, SDP-ov stručnjak za pravosuđe:
- Ključni problem je dominantni osjećaj građana da sudovi nisu mjesta na kojima mogu očekivati isporuku pravde. Iako na osobnoj razini gubitak spora može izazvati osjećaj nepravde, organizirano, brzo i učinkovito pravosuđe umanjilo bi opću lošu percepciju te bi i građani prihvaćali i takve sudske odluke snagom njihova autoriteta. Vraćanja povjerenja građana u pravosuđe posao je sve tri grane vlasti: zakonodavne i izvršne, radi stvaranja boljih uvjeta rada pravosuđa, uključujući i kvalitetnije sadržaje zakona, ali prije svega samog pravosuđa, koje mora inzistirati na kriteriju izvrsnosti svojih kadrova u postupku njihova imenovanja i unapređenja.
HDZ, Dražen Bošnjaković:
Najveći problem funkcioniranja pravosuđa dugotrajnost je postupaka - spora pravda. Već u ovom mandatu uveli smo elektroničku komunikaciju u postupcima na trgovačkim i općinskim sudovima. To omogućuje vođenje postupaka bez papira i brzu direktnu dostavu. Zato ćemo elektroničku komunikaciju uvesti i na ostale sudove.
Također, uvest ćemo i raspravu na daljinu, čiji je smisao da se u određenim situacijama omogući održavanje rasprava izvan suda, videovezom. To će pojednostaviti postupke. Uz to, izmjenama zakona propisat ćemo okvirno vrijeme trajanja postupaka koji bi bili obveza. Dakle, daljnjom digitalizacijom i propisivanjem okvirnih rokova trajanja postupaka riješit ćemo pitanje dugotrajnosti postupaka, što je najveći problem pravosuđa. Pravda ne smije biti spora, jer tada postaje nepravda.
Domovinski pokret, Ante Šušnjar, pravni stručnjak:
Dio odgovornosti je na zakonodavcu, koji čestim izmjenama i donošenjem nedorečenih i nejasnih zakona, suce stavlja u nemogući položaj. Pozicija sudaca stalna je i sigurna, pa poneki od njih ne vode računa o dignitetu funkcije koju obavljaju. Maknuli bismo saborske zastupnike iz Državnog sudbenog vijeća, i na njihova mjesta stavili bismo sveučilišne profesore. Obvezali bismo suce i akademsku zajednicu na zajedničko promicanje etičnosti. Etika mora postati dio obrazovanja pravnika, naročito sudaca. Sigurnosne provjere i imovinske kartice, kao što to predlažu neki, samo su forma a ne rješenje.
Most, Nikola Grmoja, nositelj liste u VI. izbornoj jedinici:
- Ključni problemi su pravna nesigurnost, neujednačena sudska praksa,dugotrajni postupci, mnoštvo instruktivnih rokova. Zakone, posebno procesne, treba “popeglati”, uvesti više preciznosti i osigurati da postoji jedinstvena sudska praksa. U tome ključnu ulogu, prema svojoj funkciji, ima Vrhovni sud, ali sudsku praksu treba i redovito i sustavno objavljivati, kako bi pravnici praktičari i pravna znanost mogli ukazati na nedosljednosti i probleme.
Platforma Možemo, Sandra Benčić, I. izborna jedinica
- Stupanj neovisnosti i odgovornosti sudbene vlasti daleko je od zadovoljavajućeg. Formalno visoki stupanj institucionalne neovisnosti i odgovornosti proizvodi svoju suprotnost. Opravdana je i percepcija da nositelji pravosudnih funkcija ne djeluju objektivno i nezavisno. Unutar pravosudnog sustava, neovisnost se koristi kao izgovor za odbacivanje svake vanjske kritike, izostanak konstruktivnog dijaloga te preuzimanja kontrole i nad onim dijelovima pravosudnih procesa koji nisu sudbene naravi.
Pritom se poziva na poštivanje odvojenosti grana vlasti, a ne računa na njihovo uzajamno uravnoteživanje i nadzor.
Mjere koje želimo provesti su reorganizacija mreže prvostupanjskih i područnih sudova, provedba specijalizacije unutar sudova mjerama osnivanja specijaliziranih odjela unutar strukture redovnih sudova. Nadalje, kanimo provesti kadrovsku obnovu sudova kroz osiguranje 1/5 mjesta za tzv. kolateralna imenovanja naspram karijernih, koja će omogućiti kandidature vrhunskih pravnih profesionalaca i znanstvenika za imenovanje na sudove raznih rangova.
Potrebno je digitalizirati pravosuđe, osigurati brzu objavu svih sudskih odluka, osigurati kvalitetno cjeloživotno obrazovanje sudaca i otvoriti pravosuđe prema javnosti i problemima društva u cjelini.
Stranka s imenom i prezimenom, Fokus, Pametno, Ivica Puljak:
- Nepovjerenje i sporost. Nepovjerenje javnosti i percepcija korumpiranosti pravosuđa proizlazi iz konkretnih primjera u kojima se opravdano može smatrati da su političke i druge veze utjecale na ishod postupka. Sastanak ministra Bošnjakovića s Ratkom Mačekom, koji je u drugostupanjskom postupku oslobođen u aferi Fimi-Media, kao i onaj sastanak s generalom Krljucem, čiji je sin dobio banalnu kaznu za djelo dilanja droge, kao i stagnacija svih predmeta
koji se vode protiv Milana Bandića, rak-rana su našeg pravosuđa.
Rješenje je u izradi baze sudske prakse koja će pomoći u njezinom ujednačavanju. Brzina rješavanja predmeta postići će se boljom organizacijom i izmjenom procesnih odredbi.
3) Kako biste stali na kraj “probijanju mjera” tj. curenju povjerljivih podataka iz obavještajnog sustava, policije, DORH-a i sudova prema osobama koje su predmet policijskih obrada zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela?
Restart koalicija, Loris Rak, SDP-ov stručnjak za pravosuđe
- Curenje povjerljivih informacija iz bilo kojeg sustava, a posebno obavještajnog ili pravosudnog, nedopustivo je jer kompromitira sam postupak te može rezultirati neuspjehom u daljnjem kaznenom progonu mogućih okrivljenika. Taj problem prije svega zahvaća policiju i državno odvjetništvo, zbog čega je nužno uspostaviti djelotvoran sustav praćenja prijenosa informacija te sustav unutarnje kontrole koji bi detektirali pojedince iz sustava koji neovlašteno i nezakonito te informacije čine dostupnim trećim osobama i javnosti te potom protiv njih pokrenuti odgovarajuće postupke.
HDZ, Dražen Bošnjaković:
- Prvo treba procesuirati i sankcionirati one koji su ih otkrili. To je poruka onima koji bi u budućnosti to pokušali. Drugo, treba propisati procedure određivanja i provođenja mjera gdje ne sudjeluje prevelik broj ljudi. Treće, oni koji sudjeluju u određivanju i provođenju mjera trebaju imati sigurnosne certifikate.
Domovinski pokret, Ante Šušnjar, pravni stručnjak:
- Nedostatak profesionalizma, politička i interesna kadroviranja dovode do svega toga. Informacije cure tamo gdje službenici vraćaju dugove onima koji su ih doveli na određene položaje. Stoga sve državne i javne službe treba osloboditi od pupčane veze s politikom i interesnim lobijima. Službenici će u tom slučaju svoj profesionalni rad i razvoj vezati uz službu, a ne uz interesne klanove. Znat će da će u slučaju profesionalnih nepodopština odgovarati za ono što su učinili te da ih lobiji neće moći “zbrinuti” na nekom drugom mjestu. Dakle, smatramo da je rješenje u profesionalizaciji i profesionalnoj odgovornosti.
Most, Nikola Grmoja nositelj liste u VI. izbornoj jedinici:
- Sve navedene sustave treba depolitizirati. To je jedini put. U sustavu je jedan dio ljudi kadrovirala politika, i dok je god to tako, informacije će curiti prema onima s druge strane zakona. Iako, toga je puno manje nego prije. No velik je broj uključenih, policija, DORH, sud itd., a među njima sigurno ima i onih koji možda “duguju” nešto osobama koje se nadziru.
Platforma Možemo, Sandra Benčić, I. izborna jedinica
- Potrebno je raditi na depolitizaciji svih tih sustava i osigurati da ljudi koji se u njima zapošljavaju imaju profesionalni i moralni integritet. To će biti dominantni kriteriji u natječajima. Stat ćemo na kraj zapošljavanju preko stranačkih knjižica i dodatno ojačati parlamentarni i građanski nadzor nad policijom i sigurnosno-obavještajnim sustavom. Također, ojačat ćemo unutarnje kontrole u svim tim institucijama tako da osiguramo da su ljudi koji rade unutarnju kontrolu profesionalni i neovisni. Posebno ćemo raditi na jačanju integriteta i neovisnosti DORH-a.
Stranka s imenom i prezimenom, Fokus, Pametno, Ivica Puljak:
- Nužno je uspostaviti i ojačati sustav internih kontrola koji očito ne funkcionira. Informacije nisu mogle iscuriti od bilo koga, a ako jesu, to znači da u sustavu vladaju nered i loša organizacija. Interna istraga mora utvrditi tko je kriv, i ta osoba mora odgovarati. Curenje informacija posljedica je, između ostalog, i političkog kadroviranja i veza te nezadovoljstva osoba koje rade u sustavu sa statusom i prihodima. U sustav prevencije trebalo bi ugraditi i planove integriteta jer je on u svim službama na prilično niskim granama.
4) Smatrate li da su postojeće ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa dovoljne, premale, ili prevelike. Što biste konkretno mijenjali u ovlastima toga tijela?
Restart koalicija, Loris Rak, SDP-ov stručnjak za pravosuđe
- Ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa prije svega treba jasno definirati, u skladu s načelnim stajalištima Ustavnog suda iz odluke U-I-2414/2011, da je svrha Zakona o sprečavanju sukoba interesa pravodobno sprečavanje predvidljivog ili potencijalnog sukoba interesa, odnosno rješavanje postojećeg ili novonastalog sukoba interesa, a svrha kažnjavanja nije zato što se dužnosnik zatekao u sukobu interesa, već zato što je prekršio zakon. Tim se stajalištima treba
rukovoditi i zakonodavac prilikom izmjene Zakona te definiranja opsega ovlasti Povjerenstva, a Povjerenstvo prilikom njegove primjene.
HDZ, Dražen Bošnjaković:
- Povjerenstvu treba omogućiti pristup svim potrebnim registrima kako bi mogli provjeriti podatke koje je netko naveo u svojoj kartici. Drugo, njihov rad treba koncentrirati na prevenciju kroz davanje mišljenja po konkretnim upitima, i donošenje odluka o tome postoji li negdje sukob interesa ili ne. Donošenje odluka o tome je li netko kršio načela zakona, sudovi već odbijaju, i to treba bolje regulirati.
Naime, tu se događa da povjerenstvo utvrdi kako je neko kršio načela postupanja, ali nije bio u sukobu interesa. Novim zakonskim okvirom neovisnost Povjerenstva nikako neće doći pod znak pitanja, ali jasnije definiranje njihovih ovlasti u konačnici će biti bolje, kako za Povjerenstvo, tako i za dužnosnike o čijim se predmetima odlučuje.
Domovinski pokret, Ante Šušnjara, pravni stručnjak:
- Nismo za sužavanje ovlasti Povjerenstva, nego za preciznije određenje pojmova i nadležnosti. Protiv smo pokušaja političke instrumentalizacije Povjerenstva. Dali bismo mu veću slobodu izbora koje predmete, i kako će ih procesuirati, a ne da ga se zatrpava predmetima prema izboru političara. Određenu ulogu moraju imati i upravni sudovi, naročito Visoki upravni sud. Pri odlučivanju o zakonitosti odluka Povjerenstva taj sud definira granice sukoba interesa i ovlasti Povjerenstva u promicanju transparentnosti rada političara. Stoga i na tom sudu leži velika odgovornost za definiranje transparentnosti i sprečavanje sukoba interesa.
Most, Nikola Grmoja, nositelj liste u VI. izbornoj jedinici:
- Povjerenstvo treba pretvoriti u učinkovitu i neovisnu antikorupcijsku agenciju. Za to će trebati propisati jasne ovlasti Povjerenstva, i dati mu alate da može ispitati i utvrditi činjenice. S obzirom na recentne događaje oko Povjerenstva, jasno je da treba urediti i neka procesna pitanja, poput instituta izuzeća, ali i neka druga.
Platforma Možemo, Sandra Benčić, I. izborna jedinica
- Povjerenstvu treba vratiti status koji je imalo prije dolaska Plenkovića na vlast. To će se najjednostavnije napraviti tako da se prestane preispitivati ovlast Povjerenstva da odlučuje o kršenju načela savjesnog i transparentnog obnašanja dužnosti. Nedopustivo je da premijer ne dostavlja dokumentaciju i tuži Povjerenstvo! Osim toga, ovlasti Povjerenstva treba osnažiti tako da imaju mogućnost propisivanja više razine sankcija za potvrđeni sukob interesa. Potrebne su nam opsežne izmjene zakona, koje će osigurati da se zakon odnosi na znatno širi opseg ljudi. Povjerenstvu treba povećati i razinu ljudskih i materijalnih resursa.
Stranka s imenom i prezimenom, Fokus, Pametno, Ivica Puljak:
- Ovlasti nisu dovoljne za smislenu prevenciju korupcije. Postojeći koncept trebalo bi napustiti te donijeti novi Zakon o prevenciji korupcije (a ne o sprečavanju sukoba interesa), u koji bi bila dodana područja nadležnosti kojima se danas u RH nitko ne bavi. Jedna od njih je analiza korupcijskih rizika koji proizlaze iz pojedinih zakona, ili iz činjenice da u određenom području ne postoji odgovarajući zakon, ili iz loše prakse.
Za učinkovitu prevenciju nužno je uspostaviti čitav niz javnih registara (objava svih uplata i isplata iz proračuna, registar svih ugovora i poslovnih odnosa s javnopravnim tijelima, registar državne imovine te imovine jedinica lokalne samouprave), a uloga preventivnog antikorupcijskog tijela bila bi da sustavnom analizom podataka iz tih registara detektira korupciju i klijentelizam.
5) Trebaju li stranke izbjegavati praksu da na listama za parlamentarne i lokalne i europske izbore kandidiraju osobe protiv kojih su pokrenuti kazneni postupci, ili su pravomoćno osuđene za kaznena djela? Ako da, zašto da, ako ne, zašto ne?
Restart koalicija, Loris Rak, SDP-ov stručnjak za pravosuđe:
- Političke stranke ne mogu niti prema postojećim izbornim zakonima kandidirati na listama osobe koje su pravomoćno osuđene za pojedina kaznena djela, kako je to propisano izbornim zakonima, jer za njih vrijedi zabrana kandidiranja. U odnosu na osobe protiv kojih je pokrenut kazneni postupak, valja ukazati na ustavno načelo da je svatko nedužan i nikoga se ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se krivnja ne utvrdi pravomoćnom sudskom presudom. Naravno, u odnosnu na konkretne osobe i kaznena djela koja im se stavljaju na teret, svaka politička stranka treba cijeniti poruku koju šalje biračima isticanjem kandidatura tih osoba.
HDZ, Dražen Bošnjaković:
- Mislimo da one koji su pravomoćno osuđeni za teža kaznena djela (ubojstvo, prevara, korupcija, zloporaba i ostalo) treba izbjegavati na listama. Oni koji su u kaznenom procesu, prema Ustavu obuhvaćeni su presumpcijom nevinosti. Tu treba prosuđivati od slučaja do slučaja, ima li takvim kandidatima mjesta ili ne. Mora se voditi računa o težini djela, zapriječenoj kazni, javnosti i sl. Dakle, ovdje nema jednostavnog općeg odgovora. Načelno je kaznena osuđivanost i kazneni postupak ozbiljna smetnja sudjelovanju u izborima, ali radi ustavnih načela, svakom slučaju treba prići individualno, sagledavajući posebnosti svakog pojedinog slučaja.
Domovinski pokret, Ante Šušnjara, pravni stručnjak:
- U Hrvatskoj ima dosta pametnih i poštenih ljudi pa smatramo kako nije potrebno da se na listama nalaze oni koji su osuđivani ili oni protiv kojih se vode kazneni postupci zbog sumnje da su počinili kaznena djela. Politika i političari u Hrvatskoj ne uživaju ugled koji bi trebali imati oni koji obavljaju najviše državne dužnosti. Za nas je politika prije svega čast. Čast da se služi Domovini! Međutim, ne bismo bili ni isključivi. Ako ne postoje zakonske zabrane, smatramo da je na predlagaču svake liste da procijeni sve okolnosti angažmana svaka osobe.
MOST, Nikola Grmoja, nositelj liste u VI. izbornoj jedinici:
- Bilo bi dobro da optuženici i osuđenici za kaznena djela ne participiraju u izbornom procesu. MOST je tu podignuo ljestvicu, donijevši Zakon o lokalnim izborima, prema kojem je zabranjena kandidatura i uvjetno osuđenima na kaznu zatvora, a ne kao dotad, samo onima koji su bezuvjetno kažnjeni. Mislim da bi političke stranke u praksi to trebale primijeniti i na optuženike. Iako u slučaju optuženika govorimo o osobama koje nisu pravomoćno osuđene i za koje vrijedi ustavna presumpcija nevinosti, njihovom kandidaturom stvara se dojam da ulaze u politiku s ciljem da osiguraju za sebe političku zaštitu.
Platforma Možemo, Sandra Benčić, I. izborna jedinica
- Smatramo da stranke ne trebaju kandidirati osobe protiv kojih je potvrđena optužnica. Također, osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela ne bi trebale sudjelovati u izbornom procesu dok god im ne protekne razdoblje rehabilitacije. S druge strane, podizanje kaznene prijave ne smije biti razlog ograničavanja kandidature, jer kaznenu prijavu može podnijeti svatko protiv svakoga, pa bismo svjedočili poplavama neutemeljenih kaznenih prijava prije izbora iz političkih razloga.
Prema našem mišljenju, ključni kriterij za propisivanje mogućnosti kandidature je onaj koji vrijedi za građane kad se prijavljuju za određeni posao; ako je uvjet za prijavu za radno mjesto potvrda o nekažnjavanju i potvrda da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak (s potvrđenom optužnicom), onda to isto treba vrijediti i za kandidate na izborima.
Stranka s imenom i prezimenom, Fokus, Pametno, Ivica Puljak:
- Političke stranke trebale bi izbjegavati praksu stavljanja pravomoćno osuđenih osoba na izborne liste. S druge strane, pokretanje i vođenje kaznenog postupka ne bi u svim situacijama trebalo biti kriterij za isključivanje pojedine osobe od izborne utrke, već to ovisi o okolnostima kaznenog djela o kojem se radi. Naime, politička konkurencija mogla bi zloupotrebljavati pokretanje kaznenih postupaka, primjerice, zbog kaznenog djela uvrede ili klevete, kako bi pojedinu osobu onemogućila u političkoj borbi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....