Osoba pod nadzorom više nije slobodna, društvo koje se nadzire više nije demokratsko - ističe se u peticiji “Pisci protiv masovnog nadzora” objavljenoj jučer na Svjetski dan ljudskih prava, a čiji su potpisnici 560 vodećih pisaca iz 83 zemlje svijeta.
Među potpisnicima vjerojatno najveće zajedničke akcije svjetskih pisaca u 21. stoljeću nalazi se pet nobelovaca, među kojima su Orhan Pamuk, J. M. Coetzee, Elfriede Jelinek, Günter Grass i Tomas Tranströmer.
Sukus peticije jest apel za zaštitu građanskih prava u doba interneta. Ime Edwarda Snowdena ne navodi se eksplicitno, ali se na njega referira u peticiji u dijelu u kojem se ističe kako su nedavna otkrića pokazala razmjere nadzora. Pisci stoga od svih država i korporacija traže da poštuju prava “svih ljudi, kao demokratskih građana, da odluče do kojih se razmjera njihovi osobni podaci mogu prikupljati, skladištiti i obrađivati”, ali i od UN-a predlaganje Međunarodnog zakona o digitalnim pravima.
Početak akcije
Uz nobelovce, potpisnici peticije su Umberto Eco, Margaret Atwood, Don DeLillo, Nawal El Saadawi, Arundhati Roy, Peter Sloterdijk, Henning Mankell, Javier Marias, David Grossman, Amos Oz, Julian Barnes, Tariq Ali... Uz svakog od njih navedena je i zemlja podrijetla/pripadnosti, a od autora s ovih prostora, pod autore iz Hrvatske zavedeni su Slavenka Drakulić, Dubravka Ugrešić, Nenad Popović, a tu su i Miljenko Jergović (Bosna), Bora Ćosić (Srbija/Hrvatska), David Albahari (Srbija), Aleksandar Hemon (SAD/Bosna), Josip Novaković (SAD) i slovenski pisci među kojima su Aleš Čar i Aleš Debeljak...
Iako su prvi potpisnici u peticiji istodobno objavljenoj u 30-ak vodećih svjetskih medija bili međunarodno prepoznatljivi autori, zahtjev sad može potpisati svatko na adresi www.change.org/petitions/a-stand-for-democracy-in-the-digital-age-3.
Organizatori akcije su Juli Zeh, Ilija Trojanow, Eva Menasse, Janne Teller, Priya Basil, Isabel Cole, Josef Haslinger, a akciju je podržao i svjetski PEN centar, pa tako i hrvatski PEN koji je jučer poslao priopćenje.
Organizatori su objasnili kako je akcija počela kao otvoreno pismo skupine njemačkih pisaca kancelarki Angeli Merkel nakon prvih Snowdenovih otkrića, a objašnjavajući motive ovdašnjoj publici dobro poznata njemačka spisateljica Juli Zeh - koja je kontaktirala i ovdašnje pisce - objasnila je: “Nadzor krši privatost i kompromitira slobodu mišljenja i više ne želimo promatrati kako oni koji donose odluke odbijaju poduzeti korake”.
Povratak Orwellu
Brojni mediji pišući o peticiji posebno su izdvojili rečenicu u kojoj najugledniji i najčitaniji pisci svijeta eksplicitno prozivaju države i korporacija da su zloupotrebom tehničkog napretka ukinule temeljno pravo čovjeka na privatnost.
Jedan od potpisnika Ian McEawan u izjavi za Guardian naglasio je: “Država uvijek daje prednost sigurnosti u odnosu na slobodu. U posljednje vrijeme tehnologija je ponudila metode nadzora kojima je teško odoljeti, metode koje bi zadivile Orwella. Potrebna nam je zaštita od terorizma, ali ne po svaku cijenu.”
Pozivamo sve građane da ustanu i brane svoja prava
Posljednjih mjeseci saznavalo se u kojoj su mjeri građani nadgledani. Samo s nekolika klikova mišem na kompjutoru država može doći do vašeg mobilnog uređaja, do vaše elektronske pošte, do vaše društvene mreže i vašeg internetskog pretraživača. Može pratiti vaše političke sklonosti i aktivnosti i - u suradnji s internetskim korporacijama - skupljati i memorirati podatke te na taj način predviđati vašu potrošnju i ponašanja.
Temeljni stup demokracije je u nedodirljivosti integriteta svakog pojedinca. Ljudski integritet nadilazi fizičko tijelo. U vlastitim mislima i u osobnoj okolini i komunikacijama pojedinac mora imati pravo ostati nenadgledan i neometan.
Zloupotrebom tehničkog napretka, a kako bi nadgledale građane, države i korporacije ukinule su ovo fundamentalno pravo.
Nadgledana osoba više nije slobodna, nadgledano društvo više nije demokracija. Da bi zadržala svoju valjanost, naša demokratska prava moraju se primjenjivati i u virtualnom i u realnom prostoru.
* Nadgledavanje povređuje privatnu sferu i kompromitira slobodu misli i osobnog stava.
* Masovno nadgledanje građanstva tretira svakog građanina kao potencijalno sumnjivog. Uništava jedno od najvažnijih historijskih dostignuća: pretpostavku nevinosti.
* Nadgledanje čini pojedinca transparentnim, dok država i korporacija djeluju tajno. Kao što svjedočimo, moć se sistematski zloupotrebljava.
* Nadgledanje je krađa. Podaci nisu javna imovina, pripadaju nama. Ako se koriste za predviđenje našeg ponašanja, onda smo robovi nečeg drugog: princip slobodne volje presudan je za demokratsku slobodu.
Tražimo pravo za svakog čovjeka, kao demokratskog građanina, da sam odlučuje tko i do koje mjere smije skupljati, spremati i memorirati njihove privatne podatke; da dobije informacije o tome gdje se podaci spremaju i kako će se koristiti; da ima pravo na uništenje podataka ako je sakupljeni i memorirani na ilegalan način.
POZIVAMO SVE DRŽAVE I KORPORACIJE da respektiraju ta prava.
POZIVAMO SVE GRAĐANE da ustanu i da brane ta prava.
POZIVAMO UJEDINJENE NARODE da prihvate ključnu važnost zaštite prava građanina u digitalnom razdoblju i da izrade Međunarodni zakon digitalnih prava.
POZOVEMO VLADE da potpišu i pridržavaju se takvog zakona.