Na koncu godine koja je u sferi kulture obilježena značajnim uspjesima umjetnika i kulturnjaka, koji su na različitim područjima postizali uspjehe unatoč drastičnoj nestašici potrebnih sredstava, napravili smo pregled onih događaja koji su odjeknuli izvan kulturnih rubrika i uzbudili širu javnost.
Ostavka ministrice Zlatar Violić
Krajem ožujka ministrica kulture Andrea Zlatar Violić podnijela je ostavku uslijed izviješća Državne revizije koja je utvrdila da je ministrica kulture uzimala akontaciju za službena putovanja na koja ne bi otišla te kako je novac naknadno vraćala u državni proračun, u mjesečnim ratama, i to oduzimanjem od ministarske plaće.
"Kao ministrica prihvaćam odgovornost za nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju i ispričavam se zbog nedovoljne kontrole i nepridržavanja propisa u financijskom poslovanju. Iako su sva dugovanja podmirena, smatram da je logična posljedica moje odgovornosti za nepravilnosti u financijskom poslovanju ostavka. Stoga ovime podnosim ostavku na mjesto ministrice kulture u Vladi RH", napisala je u pismu ostavke na dužnost ministrice kulture.
Prema nalazu Državne revizije za 2013. godinu, u Ministarstvu kulture su podizana gotovinska sredstva korištenjem poslovne kreditne kartice izvan blagajničkog poslovanja. Na taj način je došlo do nepoštivanja Odluke u uvjetima korištenja kreditnih kartica. Prema istom nalazu revizije do vremena obavljanja revizije (lipanj 2014.) vraćen je cjelokupni iznos sredstava.
Slučaj Irene Škorić
Strukovno udruženje filmskih redatelja u veljači je došlo pod inače posve neuobičajenu pozornost javnosti kada je Irena Škorić nakon četiri mjeseca provedenih na mjestu predsjednice Društva smijenjena na izvanrednoj skupštini.
Procedura je bila popraćena razmjenom otvorenih pisama i priopćenja u kojima je Irena Škorić tvrdila da iza njene smjene stoji šef HAVC-a Hrvoje Hribar kako bi zadržao kontrolu nad svim filmaškim tijelima, što je on nazvao "obmanjivanjem", a drugi su je članovi DHRF-a optuživali da provodi mobing.
(Koncem godine Irena Škorić je ponovno izazvala interes šire javnosti ulogom redateljice prilično nekonvencionalnih predizbornih spotova stranke Ive Josipovića. Spot je izazvao lavinu urenebsnih parodija koje se i danas mogu pronaći na YouTubeu)
Zabrana Houellebecqa na Dubrovačkim ljetnim igrama
Među događajima koji su skandalizirali kulturnu javnost u protekloj godini svakako se izdvajaju događaji oko predstave 'Elementarne čestice' prema romanu slavnog francuskog pisca Michela Houellebecqa.
Naime, u svibnju je buknuo skandal nakon što je predstava proglašena sigurnosnim rizikom te je povučena s programa Dubrovačkih ljetnih igara, što je odjeknulo i u inozemnoj javnosti. Sve je pokrenuo dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić kada je zatražio sigurnosnu procjenu u slučaju njezina izvođenja. Naime, predstava u režiji Ivice Buljana rađena je prema tekstu francuskog pisca Michela Houellebecqa koji je u svojim istupima često kritizirao islam kao religiju i muslimane.
Redatelj predstave Ivica Buljan nije želio odustati od 'Elementarnih čestica', čije neizvođenje bi, po njemu, značilo kapitulaciju pred slobodom umjetničkog izražavanja i prihvaćanje cenzure. Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao da će poduzeti posebne sigurnosne radnje, ako se vodstvo Dubrovačkih ljetnih igara odluči na izvođenje predstave. Na koncu je na na sjednici Vijeća Dubrovačkih ljetnih igara, održanoj 27. svibnja u Ministarstvu kulture, odlučeno da će se predstava ipak izvesti. Ministarstvo kulture i grad Dubrovnik osigurali su oko 650 tisuća kuna, novac koji je uskratila Dubrovačko-neretvanska županija.
'Otkaz Frljiću i Blaževiću'
Nakon što je šokirao javnost koncem 2014. predstavom 'Hrvatskog glumišta', kazališni redatelj Oliver Frljić nije posustajao ni u protekloj godini. Primjerice, 18. lipnja u ulozi intedanta riječkog HNK Frljić je u društvu dramaturga Marina Blaževića sjeo za stol ispred matičnog kazališta, te su pred nekoliko stotina Riječana krenuli redom čitati komentare s Facebook grupe po kojoj je performans 'Otkaz Frljiću i Blaževiću' dobio ime, a od kojih velika većina može ući u domenu govora mržnje. Na susjedni stol stavili su rajčice, kamenje i dva kalašnjikova, pozvavši publiku da ih, ukoliko želi, slobodno gađa.
Dvadesetak ljudi s transparentima i hrvatskim zastavama koji su čitavo vrijeme dobacivali te u jednom trenutku krenuli pjevati domoljubne pjesme. Dvojica su se dokopala mikrofona i tu je, recimo, bio kraj performansa, barem u onom dijelu u kojem su se čitali komentari. Prosvjednici su počeli bacati jaja na intendanta i dramaturga.
Najveći je incident tom prilikom izazvao riječki aktivist Mićo Antolović koji je u jednom trenutku, nakon što je preuzeo mikrofon i Grad Rijeku optužio za devastaciju kulturnog dobra i rasipanje javnog novca, udario u glavu pročelnika za kulturu Grada Rijeke Ivana Šarara.
Vitez i epilepsija
U studenome je rasprava o pretvaranju privatnog kazališta Histrionski dom u Centar za kulturu Histrionski dom, pri čemu je novost da će troškove 'hladnog pogona' plaćati Grad Zagreb, izazvala kritiku od strane ravnateljice privatnog kazališta Mala scena Vitomire Lončar. Na njeno propitivanje takve "pretvorbe", što je objavila na svojem blogu, utemeljitelj i umjetnički direktor Kazališne družine Histrion Zlatko Vitez joj je napisao da se okane pisanja kolumni kad ima ima epileptične napade.
Mnogi su taj istup, kojim je spomenuo poznatu činjenicu da poznata glumica i kazalištarka pati od epilepsije, doživjeli uvredljivim i diskriminirajućim.
U sjeni ovog istupa ostao je povod neprimjerenih riječi, a to je neobičan slučaj "javno-privatnog" partnerstva u kojem je zgrada 'Histrionskog doma' predana na upravljanje Glumačkoj družini Histrion s tim da će se milijunski trošak održavanja pokrivati gradskim novcem bez klasičnih poluga nadzora. Samo u ovoj godini Histrioni su od Grada dobili 1,7 milijuna kuna. Zgradu nekadašnjeg kina Grad je otkupio prije osam godina za 450 tisuća eura i u obnovu utrošio desetke milijuna kuna.
Klovićevi dvori
Zbog začudne svađe čelnih ljudi Galerije Klovićevi dvori oko davanja u najam prostora za kafić u sklopu muzeja, zagrebačka kriminalistička policija ušla je protekle godine u tu instituciju i češljala njezino poslovanje.
Glavni akteri sukoba su, s jedne strane, predsjednik Upravnog vijeća Zvonko Maković i članica tog Vijeća, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Vesna Kusin, te v.d. ravnateljice Jasmina Bavoljak s druge.
Bitka oko natječaja za novog ravnatelja Galerije Klovićevi dvori započela je u svibnju, kada je na sjednici Upravnog vijeća ustanovljeno da se javila samo jedna kandidatkinja koja zadovoljava sve uvjete, Jasmina Bavoljak. Iako se govorilo da kandidatkinja ima punu podršku ministrice kulture Andree Zlatar Vidović, nakon duge i iscrpne rasprave o predloženom programu rada kandidatkinje peteročlano Upravno vijeće glasalo je protiv. Točnije, protiv su bili Zvonko Maković, predsjednik DPUH-a, Vesna Kusin, dogradonačelnica, te Antonio Picukarić.
Trakavica je završila u listopadu, kada je Upravno vijeće Galerije Klovićevi dvori s četiri glasa za i jednim protiv odlučilo da novi ravnatelj galerije na Gornjem gradu bude Antonio Picukarić, diplomirani ekonomist koji je u toj radio dvadeset godina.
Ukidanje statusa nacionalnog festivala Splitskom ljetu
U pozadini ove odluke bio je sukob kulturnih vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini oko imenovanja ravnatelja/ravnateljice tog festivala. Nakon što su intendant HNK Split Goran Golovko i lokalna samouprava odbili Senku Bulić, koju je na mjesto ravnateljice Splitskog ljeta postavila ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić, festival je odlukom Ministarstva ostao bez nacionalnog statusa, a odmah potom i bez pola državnih sredstava. Ravnanje festivala u ožujku je preuzeo Golovko.
Upućeni naglašavaju da je Splitsko ljeto tradicionalno gotovo uvijek vodio šef splitskog HNK, a takvo kadroviranje čini se još logičnije u godini kada su drastično smanjena sredstva za kulturu, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Zbog toga su mnogi smatrali neprihvatljivim otvaranje još jednog politički dirigiranog radnog mjesta, i to u splitskom kazalištu koje grca pod 4,5 milijuna kuna naslijeđenog duga. U cijeloj priči ni kriva ni dužna najveća je žrtva ispala nesuđena ravnateljica, neupitna kazališna umjetnica Senka Bulić.
Slučaj Dinko Bogdanić
Dinko Bogdanić, v.d. ravnatelj Baleta splitskog HNK, u prosincu se našao u središtu skandala, kada je vrijeđao niz plesača - kako dok su bili na sceni u kazalištu, tako i u prostorijama za vježbanje. Kulminacija se dogodila na probi baleta 'Orašar', kada je jednoj od balerina, Rumunjki Alexandri Bertei, Bogdanić viknuo kako je “fucking rumanian gypsy” ("je**na rumunjska Ciganka"). Balerina je to prijavila intendantu Goranu Golovku, koji se ogradio od Bogdanićevih reakcija, a zatim je incident prijavila rumunjskom veleposlanstvu, tražeći zaštitu. Veleposlanstvo je vodstvu HNK Split uputilo prosvjednu notu i zatražili su pojašnjenje.
Dinko Bogdanić se naknadno ispričao svim rumunjskim plesačima koje je uvrijedio svojim izjavama.
Inače, podsjetimo, Bogdanića je 2004. tužila zagrebačka balerina Nikolina Bosnar zbog toga što ju je za vrijeme probe izvrijeđao, udario i odgurnuo. Sud je Bogdanića i HNK proglasio krivima i balerina je dobila 40 tisuća kuna odštete, no nakon toga nije više uspjela pronaći posao u struci.