Za razliku od, primjerice, djela Ede Murtića i Dušana Džamonje, čiji donirani opusi Zagrebu nikako da ugledaju svjetlost dana, Zlatko Prica svoja je djela prije smrti odlučio pokloniti gradu Samoboru, i u tom kontekstu njegova su djela trenutačno više vidljiva u javnosti.
Galerija Prica marljivo radi, izlaže opuse koji se na neki način mogu dotaknuti s Pricinim, primjerice, u prostoru smo mogli gledati zanimljivu izložbu ratnog ciklusa Marijana Detonija, kustosa Guida Quiena, što korespondira s Pricinim ratnim opusom, kada je uhapšen uoči Drugog svjetskog rata, interniran u logor Danica kraj Koprivnice te nastaje potresna mapa “Ljudi iz logora Danica”, a ne treba zaboraviti da je zajedno s Murtićem upravo Prica autor litografija uz “Jamu” I. G. Kovačića, što je jedno od najvažnijih djela “partizanske” umjetnosti uopće.
U galeriji se također brinu da niti jedna Pricina obljetnica ne prođe nezapaženo, posebice okrugla, tako je slučaj i s netom otvorenom izložbom, kojom se bilježi stota obljetnica umjetnikova rođenja - rođen je, inače, u Pečuhu, gdje se također mogu pronaći neka njegova djela, pa su i važna novija otkrića uz Pricin opus vezana upravo uz ovaj grad.
Prica je autor vrlo raznolikog rukopisa i često je mijenjao umjetničke faze, no široj su publici po svojoj prilici najpoznatije žene ispod opatijskih kišobrana, u kojemu se žarke boje njegova rukopisa isprepliću s iznimnim zapažanjem svakodnevnice.
Izložba koja se sastoji od crteža i grafika, u kojemu su djela i iz opatijskog i iz samoborskog ciklusa, otvorena je u Galeriji Prica i moći će se pogledati do 10. srpnja, uvod je u veliku retrospektivu koja se u lipnju otvara u Klovićevim dvorima, kada će biti predstavljena i monografija ovog umjetnika. Kustosi su Nikola Albaneže i Nikolina Šimunović.