Road trip: Norveška

‘19 smo dana putovali 7200 kilometara, spavali u autu, penjali se po najvišim planinama, bili u vikinškom selu...‘

More Brda: ‘Legenda upozorava da odnošenje kamena s planine donosi nesreću te da se kamen preko noći pretvara u trola‘

Karlovački snimatelj Pavle Kocanjer i djevojka Iva Ćurković na temelju road tripa do Norveške izradili su putopisni fanzin ‘More Brda‘

"Neko smo vrijeme razmišljali gdje ići, a da to bude ozbiljniji poduhvat. Kako nismo ljubitelji mora i turizma na Jadranu u ljetnim mjesecima, intrigirali su nas hladniji krajevi. Također, kao velike ljubitelje planinarenja, snijega i prirode, Norveška nas je dugo "mamila". Ona je pravi raj za ljubitelje ‘outdoor‘ aktivnosti i spektakularne prirode", otkriva nam mladi karlovački snimatelj Pavle Kocanjer kako se rodila ideja o skandinavskoj avanturi koja je iznijedrila i njegov putopisni fanzin "More Brda".

Ostvarenje novoga, uzbudljivoga projekta Kocanjer, o čijim smo kreativnim fanzinima "Svitak" i "Tamo pa natrag" već prethodno pisali, može zahvaliti i svojim suputnicima; psu Sabi te djevojci Ivi Ćurković, koja je djelomično inspirirala i naziv fanzina o road tripu u Norvešku.

"More Brda" naziv je za Facebook stranicu koja služi kao blog, pa je fanzin dobio ime prema tome. Zapravo se radi o igri riječima koja može značiti ‘puno brda‘. Osim toga, Iva je iz Splita, s mora, a ja sam iz Karlovca, iz mjesta koje se zove Brdo. Tako je naziv dobio potpuni smisao", objašnjava Kocanjer.

image

More Brda

/Pavle Kocanjer

U fanzinu, koji broji čak 88 stranica, nalaze se, kažu Iva i Pavle, sve bitne informacije o tome kako je odluka o putovanju nastala, a navedene su i one o pripremama, osjećajima, hrani, troškovima, doživljajima i svim ostalim detaljima. Ivin tekst prate i krase fotografije koje je Pavle ovjekovječio svojim analognim aparatima.

image

More Brda

/Pavle Kocanjer
image

More Brda

/Pavle Kocanjer

"Naš cijeli put se bazirao na ‘low budget‘ filozofiji. S obzirom da ne jedemo meso, svu hranu smo nosili od doma. Htjeli smo što manje potrošiti na nepotrebne stvari. Većinu vremena smo provodili na planini, daleko od civilizacije, tako da smo si sve dane sami kuhali. Norveška je jako skupa, npr. za malu pizzu morate izdvojiti i do 35 eura pa smo najčešće obnavljali voće i povrće. Pri kraju putovanja, kada smo došli u gradove, častili smo se domaćim vaflima i kavom", pričaju nam o konceptu putovanja Iva i Pavle.

Na putu su proveli devetnaest dana, a 7200 km dugi put vodio ih je kroz Sloveniju, Austriju, Njemačku, Dansku, Švedsku, sve do Norveške, koja je bila njihov krajnji cilj.

I dok su dane mahom provodili pješačeći brdima i planinama te dosegli "neke od najljepših uspona u Norveškoj", među kojima ističu Galdhøpiggen, najviši vrh sjeverne Europe (2469 mnv), noću su spavali, dijelom u autu, u prvom redu do jezera, a dijelom u prekrasnoj drvenoj kućici s pogledom na šumu.

Nisu propustili niti neke od najljepših staza u Skandinaviji, od kojih izdvajaju Besseggen ridge hike te uspon do Vøringsfossen slapa. Dio norveške ture čini su i gradovi Oslo, Trondheim i Lillehammer, a od turističkih znamenitosti posjetili su, kažu, norveške drvene crkve, vikinško selo te prekrasan The Norwegian Museum of Cultural History (Norsk Folkemuseum).

Kako su putovanje organizirali oko planinarenja i čežnje za osamom, novi susreti i upoznavanja nisu zauzeli prioritetno mjesto na njihovoj putopisnoj listi.

image

More Brda

/Pavle Kocanjer
image

More Brda

/Pavle Kocanjer

"Turistički smo posjetili samo tri grada i već to nam je bilo dovoljno stresno. Ono što nam je, ipak, zapelo za oko, bio je veliki broj djece na stazama. Fascinantno je vidjeti kako norveška obitelj, koja sa svoje dvoje djece stare šest ili sedam godina, za "dobro jutro" trči preko jednog od najopasnijih grebena u Norveškoj. Ljudi od kojih smo unajmili jednu kućicu su nam pričali da je to u Norveškoj jednostavno način života. Svi su u planinama, i svi teže tome da što više vremena provedu na njima", pripovijedaju.

Osim malih planinara, pažnju im je privukla, nastavljaju, i interesantna lokalna legenda.

image

More Brda

/Pavle Kocanjer
image

More Brda

/Pavle Kocanjer
image

More Brda

/Pavle Kocanjer

"U Norveškoj su nam ispričali da su prema njihovu vjerovanju norveške šume i planine domovi trolova. Naime, legenda upozorava da odnošenje kamena s planine donosi nesreću te da se kamen preko noći pretvara u trola".

Iz Skandinavije su se vratili obogaćeni znanjem o mističnim mitovima, ali i saznanjima o sasvim drugačijim stilovima života.

"Sloboda koju smo osjetili kroz ovakav način putovanja zaista je neprocjenjiva. Iako 99% puta nismo imali vode, struje te drugih stvari bez kojih danas ne možemo zamisliti život, bili smo sretniji no ikad, što nas je potaknulo na daljnje razmišljanje o bijegu iz grada te životu daleko od vreve i užurbanosti".

Što bi pak Hrvati mogli naučiti od sjevernjaka? "Bilo bi lijepo kada bi se u Hrvatskoj njegovao zakon "slobodnog lutanja" koji govori o pravu javnog pristupa. Tim se propisom svima iskazuje dobrodošlica te se svakome omogućuje da nesmetano istražuje ljepote zemlje. Drugim riječima, možete kampirati gdje god želite (samo morate biti udaljeni 100m od nečijeg posjeda). Tijekom putovanja smo nailazli na brojne ljude koji prakticiraju takav stil života. Za oko nam je zapelo i kako nigdje nismo naišli na smeće, otpad... svi ljudi su bili jako kulturni, te su se odnosili s poštovanjem prema prirodi", priznaje mladi par koji bi, nakon uspješnog road tripa u Norvešku, iskustvo jednog takvoga putovanja volio ponoviti svake godine.

Ključ je, tvrde, u dobroj pripremi.

"Da kucnemo o drvo, kada bi nam svako putovanje prošlo kao ovo do Norveške, bili bismo i više nego zadovoljni", zaključuje Kocanjer koji je, osim putovanjem, izrazito zadovoljan i reakcijama na "More Brda".

"Do nas uglavnom dolaze pohvale. Radili smo 60 komada jer nismo znali koliki će biti interes. Radit ćemo i drugi press, još nekoliko desetaka kopija. Ovim putem želimo zahvaliti svima koji su nas podržali. To nam puno znači te nam daje hrabrosti isto izraditi i za neka druga mjesta".

Dobre reakcije ovoga ljubitelja fanzina ipak nisu uvjerile u mogućnost povratka fanzina u trendove današnjice.

"Danas se proizvodi sve manje fanzina. Ljudi nemaju vremena za čitanje i listanje, a još manje za izrađivanje fanzina. Ne da im se. Svaka čast onima koji to rade, jer mislim da je to divan format. Interes za ovaj konkretni fanzin je nešto veći nego što sam navikao, no razlog se krije u temi koja je malo prihvaćenija i zanimljivija širem broju ljudi. Osim toga, odradili smo dobar PR", mišljenja je Kocanjer, koji već radi na novim, uglavnom filmskim, projektima.

"Pokušavam dovršiti dva dugometražna, dokumentarna filma koja režiram. Radim na puno filmskih setova, a kad stignem slažem fotografije u serije. Uskoro planiram napraviti fanzin sa filmskih setova na kojima sam bio jer se već nekoliko godina intenzivno bavim tom temom. Kada uhvatim vremena, prošetam centrom i fotografiram ljude, istražujem digitalni medij jer već godinama radim na film. Volio bih skupiti niz portreta ljudi s ulice koji ne znaju da sam ih fotkao, pa s tim odraditi nekakve izložbe, ali o tom potom".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. srpanj 2024 05:14