NEPOZNATE DRAGOCJENOSTI

Arheološka otkrića iz Siska: zakonom se zabranilo nositi puno zlata, a evo zašto je vjenčano prstenje na prstenjaku

Nikoleta Perok

 Nera Simic/Cropix
Na izložbi ‘Rimsko zlatno prstenje‘ u Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavljeno je 65 primjeraka rimskog zlatnog prstenja koje čini dio zbirke rimskog srebrnog i zlatnog nakita. Kustosica izložbe je Nikoleta Perok.
Na izložbi ‘Rimsko zlatno prstenje‘ u Arheološkom muzeju u Zagrebu predstavljeno je 65 primjeraka rimskog zlatnog prstenja koje čini dio zbirke rimskog srebrnog i zlatnog nakita. Kustosica izložbe je Nikoleta Perok.

Bilo bi možda i danas zanimljivo vidjeti kako bi to izgledalo (ne zagovaramo nestanak građanskih sloboda, naravno), no u doba starog Rima, na području današnje Hrvatske, na one koji su poželjeli nositi previše nakita nije se gledalo blagonaklono, pokušalo ih se kontrolirati zakonima. Za to je sve postojao i takozvani Zakonik dvanaest ploča, koji datira 450. godinu pr. Krista. Količina nakita nije se određivala tek za života, već i za smrti. Naime, bilo je propisano i s koliko se nakita osoba može - pokopati. Prstenje se nosilo i na rukama i na nogama. Vjenčano se stavljalo na prstenjak jer se vjerovalo da do njega vodi vena izravno povezana sa srcem.

Na početku Rimskog Carstva zlatno je prstenje bilo oznaka patricija, iako su ga uz carsku dozvolu mogle nositi i osobe nižeg ...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
05. prosinac 2025 16:39