Puno prije no što se Aleksandrija 331. godine prije Krista prometnula u moćno središte, Thonis-Heracleion na ušću Nila bio je živ grad, glavni egipatski izlaz na Mediteran te mjesto susreta ljudi, dobara i kultura. U njegovu središtu nalazio se hram posvećen bogu Amonu (Amun).
Prirodnim katastrofama i političkim mijenama usprkos ovaj grad, osnovan u 8. stoljeću prije Krista, kroz vrijeme je prosperirao. Do 8. stoljeća grad je pak nestao, no ne i u memoriji povijesti.
Njegovim hramovima, brodovima, kanalima više nije bilo traga pa su se neki učenjaci, piše Brighter Side.News, pitali je li grad uistinu postojao ili je živio samo u legendi, no 2000. godine Franck Goddio i njegov tim s Europskog instituta za podvodnu arheologiju (IEASM) došli su do povijesnog otkrića.
Istraživanje, koje je započeto 1996. godine, urodilo je plodom jer ekipa je Thonis-Heracleion pronašla šest kilometara od egipatske obale, deset metara ispod mora - u zaljevu Abu Qir.
Kako je otkriveno, Thonis i Heracleion nisu bila dva grada, već jedan, koji su Grci i Egipćani zvali različitim imenima.
Pronađeni su ostaci hrama, kolosalne skulpture, artefakti poput kovanica i keramike, koji svjedoče o gradu koji je cvjetao između 6. i 4. stoljeća prije Krista, kada je bio jedan od centara mediteranske trgovine.
Goddio i njegova ekipa pronašli su kip od crvenog granita visok 5.4 metra koji predstavlja Hapyja - boga Nila, simbol obilja i plodnosti. U Egiptu kip boga te veličine dotad nije iskopan.
Arheolozi su pronašli i 700 sidra i 79 brodova, koji govore o pomorskoj aktivnosti grada.
Isti grad bio je i religijski centar u kojem su se svake godine slavile Misterije Ozirisa, boga plodnosti. Ceremonije su se odvijale uzduž kanala. Oziris je pak u ceremonijalnom brodu putovao od hrama Amun-Gereba do svetišta u Kanopusu.
2021. godine egipatsko-francuski tim arheologa podmorja otkrio je ostatke vojnog broda, izgrađenog u tradiciji egipatske brodogradnje. Brod je potonuo u drugom stoljeću prije Krista, kada su na njega tovarili kamenje iz hrama boga Amona. Brod dugačak 25 metara imao je ogromno jedro, a njegovo brodsko dno i kobilica bili su idealni za plovidbu Nilom.
Ayman Ashmawy iz egipatskog Ministarstva za antikvitete otkriće ovoga broda opisao je "rijetkim pronalaskom" jer je dosad pronađen vrlo mali broj brodova iz tog razdoblja. Brod je bio zakopan ispod pet metara ostataka (glina i ostaci od hrama). Sačuvao ga je upravo materijal koji je prevozio, koji se tijekom kataklizmičnog događaja nalazio ponad olupine.
Zahvaljujući daljnjim iskapanjima otkrivena je i velika grobnica koja je vjerojatno pripadala grčkim trgovcima koji su se u drevnom gradu nastanili tijekom kasnih faraonskih dinastija.
Ti trgovci, koji su u blizini velikog egipatskog hrama izgradili vlastita svetišta, bili su integralni dio ekonomije grada te su na Nilu, kod Kanopusa, nadzirali pristup Egiptu. Egipćani i Grci su živjeli zajedno, dijelili religijske i trgovačke prostore, a grad je bio multikulturalan.
No, tu nije kraj istraživanja jer arheolozi smatraju da je zasad iskopano samo pet posto drevnoga grada, dok se ostatak i dalje nalazi ispod mora. Mostafa Waziri (Vrhovno vijeće za antikvitete) naglasio je važnost tih otkrića jer je ovaj grad jednom bio najveća egipatska luka. Njegov kraj uzrokovala je serija potresa i plima, koje su natopile zemlju te uzrokovale potapanje ovoga grada, kao i susjednog Kanapusa.
A naposljetku, istraživanja ovog tipa važna su i u kontekstu istraživanja povijesti mediteranske trgovine i kulturne razmjene.
Komentari
0