Iskopani arheološki dokazi sugeriraju da su žene vladale drevnim gradom na području Turske, piše Daily Mail.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Science, istraživači su, analizirajući drevni DNK kostura u Çatalhöyüku - iznimno dobro očuvanom neolitičkom naselju na jugu Turske, netom pronađenom, - otkrili da je ta rana civilizacija bila matrijarhat.
Otkriveno je, naime, da su žene pokapane s puno više grobnih priloga te da su kćerima pripala kućanstva, dok su ih sinovi često napuštali.
Novi genetski dokazi daju naslutiti da su žene, osim duhovnih simbola, mogle biti i vladarice.
Istraživanje, koje traje dulje od deset godina i okuplja genetičare, arheologe i biološke antropologe, radilo je s DNK-om više od 130 kostura pokopanih ispod 35 kuća. U Çatalhöyüku, gradu koji je više od tisuću godina bio pun života, iskopano je gotovo 400 grobova.
Nalazi su pokazali da su žene i njihove kćeri konzistentno pokapane zajedno, dok su muškarci, čini se, dolazili izvana i useljavali se u kućanstva svojih žena.
Istraživači vjeruju da je čak 70 do 100 posto ženskog potomstva generacijama ostajalo u majčinom domu, dok su se muški potomci iseljavali. Također, vrijedni ukrasi, alati i drugi predmeti pet puta su češći u ženskim grobovima nego u muškima, što ukazuje na preferencijalni tretman i status u smrti, a isti zrcali socijalnu moć za života.
Dr. Eline Schotsmans, koautorica studije te istražiteljica (University of Wollongong‘s School of Science, Australija) ljude poziva da preispitaju zastarjele pretpostavke o drevnim rodnim ulogama, a arheolog Benjamin Arbuckle (Sveučilište Sjeverne Karoline), koji nije sudjelovao u studiji, napominje da se, "da su obrasci vezani za spol obrnuti, ne bi mnogo dvojilo oko donošenja zaključka da su u igri patrijarhalne strukture moći".
"To pokazuje koliko je mnogim učenjacima teško zamisliti svijet koji karakterizira značajna ženska moć, usprkos bogatom arheološkom, povijesnom i etnografskom dokaznom materijalu o nekadašnjoj i sadašnjoj rasprostranjenosti matrijarhalnih polja moći", zaključuje.
Druga skupina istražitelja, koja istražuje kasno željezno doba u Britaniji, prije samo nekoliko je mjeseci u časopisu Nature objavila nove informacije prema kojima su žene u keltskim zajednicama bile na položajima moći (kroz majčinsko srodstvo).
Analizirajući DNK iz 57 grobova u Dorsetu, znanstvenici su otkrili da su dvije trećine pokopanih potekle iz iste majčine linije. Taj podatak, kažu, ukazuje na to da su žene održavale odnose unutar zajednice, dok su muškarci vjerojatno doselili nakon braka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....