Više od 300 umjetnika izlagat će na središnjoj izložbi ovogodišnjeg 60. Venecijanskog bijenala koja će se prema autorskoj koncepciji brazilskog povjesničara umjetnosti i kustosa Adriana Pedrose održati u Giardinima i Arsenalu od 20. travnja do 24. studenoga.
Lajtmotiv izložbe sadržan je u naslovu "Stranci posvuda" (Stranieri Ovunque - Foreigners Everywhere), a odnosi se na ideju življenja na margini.
Prvi latinoamerički kustos Bijenala stavlja, naime, naglasak na autsajdere i emigrante, naročito na umjetnike domoroce i one koji dolaze s južne hemisfere. Prema njegovim riječima, na "svijet pun višestrukih kriza koje se tiču kretanja i postojanja ljudi kroz zemlje, nacije, teritorije i granice, koje odražavaju opasnosti i zamke jezika, prijevoda, etničke pripadnosti i izražavanja razlika uvjetovanih identitetom, nacionalnošću, rasom, spolom, seksualnošću, bogatstvom i slobodom".
Ovogodišnji Bijenale, ističe se u najavi, favorizirao je umjetnike koji nikada nisu sudjelovali na središnjoj međunarodnoj izložbi, čak i ako su neki od njih već izlagali u nacionalnim paviljonima ili na popratnim događajima. Među odabranima nema hrvatskih umjetnika.
Također, ove godine, mandat mu počinje u ožujku, Bijenale dobiva i novog predsjednika - a to je desničarski novinar i intelektualac Pietrangelo Buttafuoco. Imenovanje ovog kako ga nazivaju "ekscentričnog konzervativca", koji se 2015. godine preobratio na islam, zabrinulo je, međutim, mnoge umjetnike i kustose. Strahuju, naime, da bi njegovo imenovanje moglo slijediti obrazac poznat iz Poljske ili Mađarske, gdje su desničarske populističke vlade angažirale njima ideološki bliske ljude.
"Buttafuoco potvrđuje promjenu ritma koju vlada Giorgie Meloni želi utisnuti u svako kulturno i društveno središte nacije", poručili su iz stranke Fratelli d‘Italia. Za njih je Buttafuoco ideološki saveznik u borbi protiv onoga što smatraju umjetničkim establišmentom kojim dominiraju ljevičari.
No Buttafuoco, rođen i odrastao u Cataniji na Siciliji, smatraju neki, mogao bi iznenaditi i ljevicu i desnicu. Novi predsjednik Venecijanskog bijenala koji je nedavno objavio biografiju Silvija Berlusconija te otvoreno podržava novog ministra kulture i premijerku, jednom upitan u intervjuu je li fašist, odgovorio je: "Nisam fašist. Ja sam nešto drugo", a svoju promjenu vjere objasnio je u jednoj od svojih knjiga, inzistirajući na tome da je njegova promjena vjere pomirenje s poviješću njegove rodne regije. "Identitet Sicilije je islamski", napisao je. "Svaka tržnica je kazba, a ako vrijedi princip dugotrajnosti, Saracen je taj koji još uvijek opstaje."
Izložba "Stranieri Ovunque - Foreigners Everywhere" naslovljena je, inače, prema seriji radova koje od 2004. stvara kolektiv Claire Fontaine, nastao u Parizu i sa sjedištem u Palermu. Ti se radovi sastoje od neonskih skulptura različitih boja s natpisom "Stranci posvuda" na različitim jezicima, a preuzet je od istoimenog torinskog kolektiva koji se borio protiv rasizma i ksenofobije u Italiji početkom 2000-tih.
"Izraz ‘stranci posvuda‘ - objašnjava Adriano Pedrosa - ima više od jednog značenja. Prije svega, to znači da gdje god idete i gdje god da se nalazite uvijek ćete naići na strance: oni su/mi smo posvuda. Drugo, bez obzira na to gdje se nalazimo, duboko u sebi čovjek je uvijek istinski stranac."
Stranac u svojoj zemlji
Izložba je podijeljena u dvije cjeline, "Nucelo Contemporaneo" i "Nucleo Storico".
U cjelini "Nucleo Contemporaneo" važno mjesto imaju umjetnici koji su pripadnici autohtonih naroda, a koji se, kako je objasnio Pedrosa, često tretiraju kao stranci u svojim zemljama. Brazilski domorodački kolektiv MAHKU - Movimento dos Artistas Huni Kuin izradit će tako monumentalni mural za pročelje Središnjeg paviljona, u kojem se održava glavna izložba, a prva će soba sadržavati veliku instalaciju kolektiva Mataaho, koji čine četiri žene iz plemena Maori.
Umjetnici koji su kroz povijest bili progonjeni ili marginalizirani također su primarni fokus Pedrose, koji je i prvi kustos Bijenala koji se otvoreno identificira kao queer. Jedan dio izložbe predstavljat će stoga i queer umjetnike kao što su Erica Rutherford, Isaac Chong Wai, Elyla, Violeta Quispe, Louis Frateno i Dean Sameshima, među ostalim.
Također, na izložbi će biti posebno istaknute tri važne europske umjetnice autsajderice: Madge Gill (1882. - 1961.) iz Ujedinjenog Kraljevstva, Anna Zemánková iz Češke (1908. - 1986.) i Aloïse Corbaz (1886. - 1964.) iz Švicarske.
U ovoj cjelini poseban dio čini "Arhiv neposluha" (Disobedience Archive) talijanskog kustosa i likovnog kritičar Marca Scotinija, započet 2005. Tu će se među ostalim moći vidjeti filmovi i videa koji se odnose na aktivizam dijaspore.
Drugu cjelinu središnje izložbe Biennala "Nucleo storico" (Povijesna jezgra) čine djela nastala u 20. stoljeću, a dolaze iz Latinske Amerike, Afrike, Azije i arapskog svijeta.
"Predobro poznajemo povijest modernizma u Europi i Americi, ali modernizmi globalnog juga ostaju uglavnom nepoznati. [...]. Sam europski modernizam putovao je daleko izvan Europe tijekom dvadesetog stoljeća, često isprepleten s kolonijalizmom, baš kao što su mnogi umjetnici s globalnog juga putovali u Europu kako bi izlagali svoje radove. [...]", navodi Pedrosa.
"Povijesna jezgra" obuhvaća tri prostorije u Središnjem paviljonu: sobu "Portreti", sobu posvećenu apstrakcijama i treću prostoriju posvećenu talijanskoj umjetničkoj dijaspori u svijetu kroz 20. stoljeće.
"Portreti" će uključivati radove 112 umjetnika, većinom slike, ali i radove na papiru i skulpture, koji pokrivaju razdoblje od 1905. do 1990. godine.
"Tema koju na bezbroj različitih načina istražuju umjetnici s globalnog juga i koja je obilježila veći dio umjetnosti 20. stoljeća svjedoči o krizi prikazivanja ljudskog lika. Na jugu svijeta brojni su umjetnici došli u kontakt s europskim modernizmom putem putovanja, studija ili knjiga, donoseći vrlo osobna i snažna razmišljanja i doprinose u svojim djelima", tumači Pedrosa. Soba posvećena apstrakcijama uključivat će 37 umjetnika: "Gotovo svi će prvi put biti izloženi zajedno u neočekivanim jukstapozicijama, stvarajući nove veze, asocijacije i paralele".
Među ostalim, ovdje izlažu umjetnici iz Koreje i Singapura, koji su u prošlosti bili dio takozvanog Trećeg svijeta, ili autohtone maorske umjetnike od povijesne važnosti kao što su Selwyn Wilson i Sandy Adsett s Novog Zelanda.
Treća prostorija "Povijesne jezgre" bit će posvećena dijaspori, talijanskim umjetnicima koji su putovali i selili se u inozemstvo, integrirajući se u lokalne kulture i gradeći svoje karijere u Africi, Aziji, Latinskoj Americi kao i u ostatku Europe i Sjedinjenih Država; umjetnicima koji su često igrali značajnu ulogu u razvoju modernističkih narativa izvan Italije.
Hrvatska se na Bijenalu predstavlja projektom "Priručnim sredstvima - By the Means at Hand" umjetnice Vlatke Horvat i povjerenice Antonije Majače.
Migracije u društvu
U svojem obrazloženju predsjednica Povjerenstva za odabir projekta Vesna Meštrić navodi da novi umjetnički rad Vlatke Horvat najkvalitetnije odgovara na zadanu temu koju je postavio Adriano Pedrosa, ravnatelj Muzeja umjetnosti u São Paulu.
"Vlatka Horvat se ovim umjetničkim radom bavi migracijom, društvenom raspršenošću i raseljavanjem ukazujući na širok raspon drugih, širih tema kao što su alternativna logistika, spontana proizvodnja društvenih odnosa, neformalna ekonomija i ekonomija darivanja te ideja povjerenja. Pored toga na suptilnijoj, ali ključnoj infrastrukturnoj razini umjetnica polazi od prepoznavanja izvanrednog stanja kada je u pitanju klimatska kriza te značajnog ekološkog otiska institucionaliziranih načina proizvodnje, transporta i prezentacije suvremene umjetnosti, kao i naknadno, obično nevidljivo, zbrinjavanje izložbenog građevinskog materijala".
Projekt "Priručnim sredstvima - By the Means at Hand" bit će realiziran kao akumulirajuća izložba umjetničkih radova velikog broja međunarodnih umjetnika koji žive "kao stranci", reflektirajući pitanja i iskustva dijaspore te istovremeno kao njihova međusobna intimna, društvena i performativna razmjena, koja se odvija tijekom cjelokupnog trajanja Bijenala.