ZAGREB - Za hrvatski nastup na Venecijanskom bijenalu – 57. međunarodnoj izložbi vizualnih umjetnosti 2017. godine izabran je projekt Tine Gverović i Marka Tadića pod nazivom "Horizont očekivanja", predstavljen u utorak u Zagrebu kao fragmentaran narativ sastavljen od dviju kompleksnih instalacija koje se bave temama neizvjesnosti, tenzija ili urušavanja, po kustoskom izboru povjesničarke umjetnosti Branke Benčić.
Projekt koji će predstavljati Hrvatsku na najvećoj svjetskoj izložbi suvremene umjetnosti, koja se ove godine održava od 13. svibnja do 26. studenoga, uvodno je na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture najavila ministrica Nina Obuljen Koržinek.
Kazala je kako je riječ o za to ministarstvo važnom projektu, čiji se proračun za sad procjenjuje na oko 760 tisuća kuna.
Venecijanski bijenale vizualnih umjetnosti najstarija je i najreprezentativnija likovna manifestacija u svijetu, mjesto susreta umjetnika, kustosa, kritičara i publike, za koju ministarstvo kulture nastavlja s velikom pažnjom osmišljavati i pripremati hrvatske nastupe, napomenula je.
"U tom smislu, pripremi svakog projekta pristupamo s posebnom pažnjom. Ove godine, htjeli smo se predstaviti kao jedna mlada država velikog kreativnog potencijala, te smo zadatak da osmisli takav nastup povjerili nezavisnoj kustosici Branki Benčić", kazala je ministrica.
Izrazila je posebno zadovoljstvo zbog pozitivne reakcije kulturne javnosti na izbor ovogodišnje kustosice, a samim time i umjetnika, osobito s obzirom da je Benčić imenovala osobno.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, Branka Benčić, Tina Gverović i Marko Tadić
Jedini razlog zbog kojeg ove godine ministarstvo nije raspisalo javni poziv za odabir kustosa bio je taj što je funkciju preuzela koncem listopada, te tako jednostavno nije bilo vremena za provedbu procedure i odabir kustosa, pojasnila je, te napomenula kako će se u sljedećim godinama nastaviti uobičajena praksa raspisivanja natječaja.
Ministrica je nadalje istaknula kako je ove godine umjetnička direktorica 57. Venecijanskog bijenala Christine Marcel i u glavnu međunarodnu izložbu u Giardinima uvrstila jednog hrvatskog umjetnika, Mladena Stilinovića, "pa će tako Hrvatska, osim kroz svoj nacionalni paviljon, biti prisutna i u zajedničkoj izložbi".
Izložba u Hrvatskom paviljonu na 57. Bijenalu u Veneciji, površine 94 četvorna metra, predstavit će u prostorima Artiglierije u Arsenalu, po riječima kustosice Benčić, dvije umjetničke pozicije koje se bave temama neizvjesnosti, tenzija ili urušavanja te načinima putem kojih ih dovodimo u različite uvjete i kontekste.
Benčić je istaknula kako je riječ o odvojenim radovima dvoje umjetnika, dvjema kompleksnim instalacijama posebno mišljenih za izlaganje na Bijenalu i nazvanih "Fantomska trgovina: More Ljudi" (Gverović), te "Događaji koje treba zaboraviti" (Tadić), a koje zajedno čine jednu "mini izložbu" objedinjenu pod nazivom "Horizont očekivanja".
"Izložba se strukturira kao dvostruka samostalna izložba ili kao dvije izložbe koje blisko komuniciraju. Ta izložba nema fiksnu naraciju, već ocrtava namjeru kroz dvije umjetničke pozicije koje se bave različitim stanjima ili pitanjima, poput neizvjesnosti, nesigurnosti ili kolapsa, pri čemu umjetnici koriste različite medije - od instalacije, preko objekta, videa, animacije ili čak i tradicionalnog slikarstva, a cijela dramaturgija postava zamišljena je tako da angažira ulogu promatrača i artikulira njegovo kretanje kroz prostor", rekla je Benčić.
"Upravo se kroz te procjepe između radova i realizira namjera izložbe", dodala je: naime, tema ovogodišnjeg bijenala je "Viva Arte Viva" – "izložba za umjetnike i o umjetnicima" - a "Horizonti očekivanja" u tu su temu kontekstualizirani kao neka vrsta refleksije ili autorefleksije o procesu umjetničkog rada.
Umjetnički dijalog o suvremenim temama
U svojoj instalaciji "Fantomska trgovina: More Ljudi", sastavljenoj od slika i predmeta, Gverović propituje procese prikupljanja, usmjeravajući pozornost na povijest i materijalnost, tijela u tranzitu, kao pokretne mase ili geopolitičke subjekte.
Uz pomoć različitih medija, slikarstva, crteža, instalacije ili teksta, umjetnica stvara radove u obliku dezorijentirajućih instalacija koje angažiraju prostor, teritorij i identitet te propituje odnos radova i imaginacije. Njezine su slike fluidne i krhke predodžbe koje levitiraju između različitih stanja.
Gverović je istaknula kako se taj rad, koji se nastavlja na prethodne njene istoimene radove, bavi pitanjima nestalnosti, nesigurnosti, neizvjesnosti, protokom informacija i razmjenom materijala.
"Može se čitati i kao suvremene priče o protoku ljudi, migracijama. Instalacija je kompozicija nekoliko slika koje su dobivene pažljivim polaganjem odjeće na mokru površinu i uspravno postavljene u prostoru ili su polegnute s objektima i video radovima", rekla je.
Referiraju se na pigmente i boje trgovine koje su u određeno doba povijesti vršile različite utjecaje na protok rada i proizvodnje pa se na taj način vezuje i na "venecijanski kontekst", odnosno, na utjecaj Venecije na širi društveni i kulturni kontekst Mediterana i šire, pojasnila je.
Tadićev rad "Događaji koje treba zaboraviti" instalacija je koja se koristi dijaprojekcijama, filmom i crtežima, povezanima sustavom konstruktivnih elemenata.
Umjetnik dugoročno fasciniran naslijeđem modernizma, Tadić je pojasnio da su radovi koji će se nalaziti u instalaciji izvedeni na starim fotografijama iz 50-ih, 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća, na koje izravno intervenira skalpelom ili iglama.
Svoj rad gradi na nizu projiciranih slika, vintage imaginarija, a pronađeni slajdovi kao "ready-made" slike ili "found footage/found images" predstavljaju prizore koji umjetničkom intervencijom postaju priča na razmeđi dokumenta i fikcije.
"Te fotografije služe kao simbol prostora koji je u međuvremenu prošao, a isto tako, intervencijom na vizualni arhivski materijal koji koristim radim svojevrsnu rekonstrukciju događaja koji se nikad nisu ni dogodili", rekao je umjetnik, napomenuvši kako se upravo na to referira i naziv instalacije.
Dva nova programa predstavljanja
Organizacija izložbe povjerena je Modernoj galeriji u Zagrebu, a pratit će ju publikacija na engleskom jeziku s tekstovima Branke Benčić, njemačkog kritičara Clemensa Krummela te talijanskog kustosa Marca Scotinija, u grafičkom oblikovanju Andra Giunia.
Novost ovog bijenala su projekti "Tavola aperta" i "Artists Practices", koji su dio kustoske koncepcije umjetničke direktorice Bijenala Christine Macel kojima se želi potaknuti dijalog publike i umjetnika, te ih približiti kroz nove oblike upoznavanja.
Ciklusi susreta s umjetnicima nazvani "Tavola aperta" (otvoreni stol), zamišljeni su kao niz neformalnih razgovora koji će se održavati za vrijeme trajanja izložbe, gdje će u opuštenoj atmosferi zajedničkog ručka umjetnik imati priliku predstaviti svoj rad i teme koje smatra važnima u svojoj umjetničkoj praksi.
Predviđeni datum susreta Tine Gverović i Marka Tadića s publikom u okviru projekta jest 20. rujna u Centralnom paviljonu u Giardinima.
"Artists Practices" je specifičan YouTube kanal koji je pokrenuo Bijenale, gdje umjetnici sami snimaju mobilnim telefonima ili bilo kojom dostupnom tehnololgijom, kratke izjave o svom radu te se tako predstavljaju publici. U tjednima uoči otvorenja Bijenala, svaki dan bit će objavljen novi video, kako bi se publici pružila prilika za upoznavanje s umjetnicima i prije početka same izložbe.