U Francuskom paviljonu Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu na otvorenju Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2022. godini dodijeljene godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata.
Nagrada ‘Viktor Kovačić‘ za životno djelo dodijeljena je velikom arhitektu Nikoli Bašiću, široj javnosti najpoznatijem po projektu Morskih orgulja i Pozdrava Suncu.
Nagradu ‘Viktor Kovačić‘ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva u 2022. godini dobio je Davor Bušnja za JAŠIONICU * ZK odjel Općinskoga građanskog suda u Zagrebu (OGSZG) – Gruntovnicu.
Nagradu ‘Drago Galić‘ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2022. godini dobio je Nikola Fabijanić za Kuću na Pećini.
Nagrada ‘Bernardo Bernardi‘ za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2022. godini dodijeljena je Emilu Jurcanu za Rekonstrukciju rimskog kazališta.
Nagrada ‘Neven Šegvić‘ za publicistički, kritički, znanstven-istraživački i teorijski rad na području arhitekture u 2022. godini dodijeljena je Ani Dani Beroš, Tamari Bjažić Klarin, Vedranu Duplančiću, Sabini Sabljić i Nikoli Škariću za dokumentarni serijal Čovjek i prostor.
Za nagradu "Viktor Kovačić" za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva nominirani su Jašionica, ZK odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu (OGSZG) - Gruntovnica (Davor Bušnja), rekonstrukcija i dogradnja OŠ Ksavera Šandora Gjalskoga u Zagrebu (Zoran Boševski, Boris Fiolić, Željko Golubić) te Vinarija Tomac u Jastrebarskom (Tomislav Ćurković, Zoran Zidarić).
O Gruntovnici je Krunoslav Ivanišin zapisao: "Stara kuća, nova kuća, kuća do kuće i kuća u kući pod skoro istim krovom, sto metara pročelja položenoga uz brzu prometnicu krije bogatstvo prostornih odnosa izvedeno iz bezbrojnih ograničenja i na prvi pogled nezanimljivoga projektnog programa. Apstraktni pojmovi uredske zgrade i nepokretnoga kulturnog dobra ovdje su ispunjeni i osmišljeni arhitekturom, umetanjem kombinirane armiranobetonske i čelične konstrukcije u masivno ziđe koje je opet utaknuto u laganu opnu od čelika i stakla. Prostornim i programskim preklapanjem staroga i novoga, ritmičkom izmjenom punoga i praznoga u interijeru s varijacijama, rekonstrukcijom i (nado)gradnjom utilitarne građevine bez posebne ljepote, iz zaboravljene jašionice u napuštenoj vojarni na negdašnjem rubu grada izvedena je važna centralna institucija Zemljišnoknjižnog odjela zagrebačkoga Općinskoga građanskog suda",
Ivanišin, dalje, opisuje: "Nenametljiv, ali ipak jasan hijerarhijski sustav odnosa između spremišta, ureda, pisarnica, sudnica i raspravnih dvorana određen je izmjenom klime između one u blokovima prostorija za rad na dva ili tri kata i one u visokim prostorima kuloara između njih ozelenjenim suptropskim stablima. Promjeni klime odgovara logična izmjena u materijalnosti podova, zidnih pregrada i obloga veće ili manje tvrdoće, mekoće, prozirnosti ili sjaja, k tome naglašena duhovitim detaljima, izvrtanjem kućice ili kioska, zaobljenjem iliti ‘filetiranjem’ ugla. Ideja da rad javne uprave treba biti transparentan tako nije izgubljena u refleksijama transparentnih staklenih površina, nego je vješto opredmećena svojevrsnim ulaskom ulice u kuću, odnosno izlaganjem sadržaja javne zgrade prolaznicima. U trenutačnoj situaciji usredotočujemo se na pročelje ‘rastegnuto’ uz ulicu. Puni smisao stražnjeg pročelja profiliranog stubišnim tornjevima tek će se otkriti dovršenjem cijelog bloka po prvonagrađenom natječajnom projektu istog autora".
