StoryEditor
VELIKI USPJEH

BOJANKA JUTARNJEG MEĐU TOP ANTIKORONA PROJEKTIMA U SVIJETU Kako smo sa 11 afirmiranih umjetnika kreirali prilog koji je oduševio čitatelje i struku

Međunarodno udruženje najvećih i najuglednijih svjetskih medijskih kompanija INMA ove je godine nominiralo tri projekta Hanza Medije, uz Jutarnji i projekte Slobodne Dalmacije i Sportskih novosti
S lijeve strane odozgo prema dolje: Nikolina Ivezić, Jelena Bando i Stipan Tadić; s desne strane odozgo prema dolje: Tomislav Buntak, Bane Milenković, Miron Milić
 Goran Mehkek, Željko Puhovski, Biljana Blivajs, Neja Markičević / CROPIX

Bojanka Jutarnjeg lista našla se u finalnom izboru uz CNN i The Telegraph za najbolji svjetski medijski projekt u vrijeme izolacije uzrokovane koronavirusom. Svoje crteže za Bojanku osmislilo je jedanaestoro hrvatskih umjetnika. Sudjelovali su slikari, ilustratori i autori stripova različiti i po generaciji i po senzibilitetu. Ono što im je zajedničko kvaliteta je njihova rukopisa.

Nakon što smo dogovorili autore, svi koje smo kontaktirali pristali su na sudjelovanje. Nije im bilo potrebno predugačko pojašnjenje.

Što nosi budućnost

Na ideju o Bojanki došao je Nino Đula, zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista. Kako kaže: “Bez suviše izmijenjenih riječi, odmah su prepoznali ideju projekta da ljudima koji sjede doma tijekom pandemije pomognemo skratiti vrijeme i razmišljanja o tome što budućnost nosi, a uz rijedak izazov koji pruža bojanje kvalitetnog umjetničkog rada. Neki od pozvanih autora naslikali su nova djela kao njihov odgovor na situaciju oko nas, drugi su, pak, bojanki prilagodili svoje postojeće radove. Svaki od njih jedanaestoro ideji Bojanke pristupio je iz vlastite perspektive. Riječ je o afirmiranim autorima, mnogi od njih potvrđeni su i na međunarodnoj sceni. Željeli smo im pružiti i priliku za širu promociju njihova rada u vremenu kada su bili zatvoreni muzeji i galerije”.

Dizajn je bojanke osmislio Tomislav Botić.

Svaki je od umjetnika, nakratko, bio zaustavljen u svojim poslovima, ali i mjestima kojima su se zatekli. Stipan Tadić planirao je iz New Yorka krenuti prema Zagrebu, a Jelena Bando trebala je biti na prestižnoj međunarodnoj izložbi u Tokiju. Zdenko Bašić trebao je promovirati svoju novu slikovnicu, a Nikolina Ivezić monografiju koja svjedoči o trideset godina njezine karijere. Tomislav Buntak, kao dekan u potresu teško stradale Akademije likovnih umjetnosti, ima velike brige ovih dana, no nije dvojio kad smo ga zvali da sudjeluje.

Slikar Stipan Tadić nalazi se, dakle, u New Yorku, nažalost, jednom od centara pandemije. Iz kuće rijetko izlazi, osim po osnovne namirnice, slika i crta stripove u svojem trenutačnom domu u njujorškom Harlemu. U ovom se gradu nalazi kao stipendist prestižnog Sveučilišta Columbia gdje je gotovo već dvije godine i pred samom je kraju školovanja. Ovih dana na društvenim mrežama objavljuje slike koje je naslikao tijekom studija, mnoge su od njih autobiografske, isplati ih se pogledati. Za našu je Bojanku prilagodio svoj postojeći rad koji je nastao u mjestima oko Zagreba koje je obilazio biciklom i slikao direktno na samoj lokaciji.

Umjetnik Miron Milić atelje ima u prostorijama zagrebačke Medike koja je, nažalost, poprilično stradala u potresu. U atelje, međutim, i dalje dolazi. Milić je poznat među ostalim i po svojim crnohumornim radovima, a takav je rad napravio i za našu bojanku. Obiteljski problemi, ako su postojali i ranije, samo su se, nažalost, umnožili u doba pandemije, o čemu govori i njegov rad. Milić je, inače, autor mnogih poznatih grafita po Zagrebu, među njima je i onaj tzv. vodopada u Petrinjskoj ulici, koji je, nažalost nepovratno oštećen u potresu.

Strip-autorica Ivana Armanini ove godine, pak, ima razloga za slavlje. Naime, u veljači je saznala da je međunarodni strip-projekt koji je pokrenula, Komikaze, dobio nagradu za najbolji alternativni strip na Festivalu u Angoulemeu. Riječ je o najprestižnijoj mogućoj nagradi, svojevrsnom Oscaru u ovom svijetu. Njezin narativan rad, koji je napravila za Jutarnji list, bio je stripovska posveta medicinskim djelatnicima koji su posljednjih mjeseci marljivo svakodnevno bili na terenima, glavna je protagonistica Velika Sestra koja ubija petokoronaške zlikovce. Ovih dana Ivana Armanini uživa na selu, a lansirala je i novi online broj Komikaza.

 

KATEGORIJA: Najbolja inicijativa u vrijeme Covida-19

FINALISTI:

Göteborgs-Posten, Goteborg, Švedska, “GP Loves Gothenburg”

HLN, Antwerpen, Belgija, “Tour de Flanders Against Corona”

Jutarnji list, Zagreb, Hrvatska, “Obojite svoje dane u karanteni”

Rashtradoot, Jaipur, Indija, “Stand Tall With Rashtradoot”

Russmedia, Schwarzach, Austrija, “#vorarlberghältzusammen” (VoralbergSticksTogether)

La Voz de Galicia, A Coruna, Španjolska “We Are Your Voice”

The Big Issue, London, Velika Britanija, “The Big Issue”

CNN, New York, SAD, “CNN 411: Coronavirus Information and Local Resources”

The Hindu, Indija, “Stay Home – Stay Vigilant”

Onet, Varšava, Poljska, “How to #Stayathome and Not Go Crazy?”

The Straits Times, Singapur, “Making Sense of the Pandemic for Young Readers”

The Telegraph, London, Velika Britanija, “You Are Not Alone”

 

Našli su vremena

Bane Milenković u drugim je, slatkim brigama ovih dana, onima oko plavookih štenaca korgija. U svojoj kući on i slikarica Lidija Šeler imaju čak sedam pasa, šest pasmine korgi, i jednu mješanku. Dva su korgija još bebe. Povremeno Milenković ipak ode u svoj atelje u Gundulićevoj ulici, koji je također djelomice oštećen u potresu, i slika. Bavi se ponajviše temama pejzaža, mrtve prirode i životinja. U trenutku kad smo ga nazvali za sudjelovanje u projektu odvojio se nakratko od preslatkih pasa koje svakodnevno fotografira i objavljuje na društvenim mrežama. Za naš projekt Bojanke Milenković je poslao dva psa, naslikana njegovim prepoznatljivim rukopisom. Jedan je od rijetkih suvremenih umjetnika, inače, koji se bavi animalistikom. Umjetnice Pauline Jazvić sjetili smo se jer je često slikala radove na temu tjeskobe, klaustrofobije, poput primjerice naočigled očajnog čovjeka naslikanog u pretijesnoj kutiji, iznad kojeg piše “No, Really I Am Fine”, iako je očito sve samo ne dobro. Međutim, za našu Bojanku poslala nam je dva crteža veselih djevojčica, smatrala je da je bolje unijeti optimizam u čitavu priču, naročito u doba izolacije. Paulina Jazvić završila je dva studija, slikarstvo na Likovnoj akademiji, modni dizajn na Tehničko tehnološkom fakultetu, a za modni dizajn dobila je i jednu od najprestižnijih međunarodnih nagrada, Smirnoff International Fashion Award. Na TTF-u i predaje, ovih je dana drži predavanja online.

Nikoline Ivezić sjetili smo se, pak, jer se u svojoj umjetnosti u nekoliko navrata bavila ovim žanrom, podsjetimo na hvaljenu bojanku svojedobno izloženu u MSU ironično nazvanu “Pozdrav iz Hrvatske”, u sklopu koje su bili crteži ljudi kako kopaju po smeću i sl. Ovih je dana umjetnica dovršila monografiju koju će uskoro i promovirati a govori o tri desetljeća njezina stvaralaštva. Za našu je Bojanku interpretirala plakat “We can do it” koji je jačao moral radnica u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Ugledni umjetnici

Zdenko Bašić najmaštovitiji je autor slikovnica, odrastao uz bake koje su mu pričale o mitskim, vilinskim bićima iz Gajnica, zagrebačkog kvarta gdje i danas živi te je u doba izolacije često odlazio u obližnju šumu. Te su ga priče trajno oblikovale i ta je bića ovjekovječio u svojim poznatim slikovnicama. Surađivao je s međunarodnim izdavačima kao što je Oxford University Press. Najnovija slikovnica, a nadamo se i skoroj promociji, nastala je u suradnji s Muzejom Turopolja i bazira se na mitskim bićima ovog kraja. Jedan od njih je i mogut, biće koje može otjerati nevolje koje nam dolaze, često ga se može pronaći u hrastu. Moguta je u hrastu naslikao i za nas.

Svjetlan Junaković, čije su slikovnice objavljivane u više od dvadeset zemalja, crtež za Bojanku zamislio je kao metaforu kuće u kojoj je mjesec i pol bio čitav naš cijeli svijet: i mjesec i sunce i flora i fauna. Najviše je u Bojanki zasigurno bilo posla uz rad Vice Tomasovića, on je poslao crtež mnogih bića, motiv je jezgra u kojoj je komprimiran sav život koji postoji, drevni koncept Prima materia. Tomasović živi u Omišu gdje je osnivač Almissa Open Art festivala suvremene umjetnosti. Predsjednik je Hrvatske udruge likovnih umjetnika u Splitu i voditelj je izložbene djelatnosti Salona Galić u Splitu.

Tomislav Buntak dekan je zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti i predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Protagonisti crteža objavljenih u Bojanki žive u harmoniji i idili. Jelena Bando koja je pokrenula Festival ilustracije 36 Mountains slika pleme Achuar koje živi u Amazoni. I jedan i drugi crtež govore o povratku prirodi i jednostavnim životnim vrijednostima, koje mnogi zagovaraju ovih dana.

Još dva izdanja Hanza Medije u borbi za nagrade: U finalu projekti Sportskih novosti i Slobodne Dalmacije

Tri projekta Hanza Medije postigla su izvrsne rezultate ulaskom u finale svjetske medijske organizacije INMA u nekoliko kategorija.

Međunarodno udruženje najvećih i najuglednijih svjetskih medijskih kompanija INMA svake godine dodjeljuje nagrade najkreativnijim i najcjelovitijim medijskim rješenjima iz cijelog svijeta, a radi isticanja najboljih medijskih odgovora na situaciju s Covidom-19, uveli su dodatnu kategoriju u kojoj se bira najbolja inicijativa.

Upravo u kategoriji “Najbolja medijska rješenja kao odgovor na Covid-19”, projekt “Bojanka Jutarnjeg lista - oboji svoje dane u izolaciji” našao se u finalu, u društvu CNN-a i The Telegrapha.

Projekt Bojanka kreirao je tim Jutarnjeg lista i Hanza Medije s najboljim suvremenim hrvatskim slikarima Stipanom Tadićem, Jelenom Bando, Tomislavom Buntakom, Vicom Tomasovićem, Zdenkom Bašićem, Banom Milenkovićem, Ivanom Armanini, Mironom Milićem, Svjetlanom Junakovićem, Paulinom Jazvić i Nikolinom Ivezić.

Prateći kampanju #ostajemdoma željeli smo ohrabriti naše čitatelje tijekom karantene te smo kreirali Bojanku s crtežima najboljih hrvatskih slikara kako bismo ih dodatno opustili i stimulirali njihovu kreativnost. Donijeli smo umjetnost u domove u trenutku kad je kultura stala, kad su zatvoreni muzeji, galerije i kazališta te su tako naši čitatelji imali priliku vidjeti djela vrhunskih umjetnika. Više od 20.000 primjeraka Jutarnjeg lista našlo se u rukama naših čitatelja, stoga su deseci tisuća mladih i starih, klinaca i roditelja, mogli uživati u vrhunskoj umjetnosti iz udobnosti i sigurnosti vlastitog doma. Dijelili su s nama vlastite doživljaje i slali nam ilustracije na temu život u doba korone, čime se stvorila ljudska, topla i prisna veza ekipe u redakciji, tima koji je podržavao projekt, uglednih umjetnika i naših čitatelja.

U INMA-inu finalu još su se prije koronakrize našla dva projekta na koja smo iznimno ponosni.

To su Lino Višebojac Sportskih novosti koji se bori za nagradu u kategoriji najboljeg korištenja događaja za poboljšanje brenda i imidža kompanije, a iznimno uspješna kampanja Slobodne Dalmacije u povodu gostovanja hrvatske nogometne reprezentacije u Splitu našla se u finalu najbolje kampanje u kategoriji odnosa s javnošću.

Sportske novosti; KATEGORIJA: Best Use of an Event to Build a News Brand FINALIST: Lino Višebojac
 
Split, 101019. 
Stadion Poljud.
Kvalifikacijska utakmica 7. kola za UEFA Euro 2020 izmedju Hrvatske i Madjarske.
Na fotografiji: Luka Modric.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / CROPIX
Slobodna Dalmacija; KATEGORIJA: Best Public Relations or Community Service Campaign FINALIST: Utakmica Hrvatske na Poljudu u Splitu
 

Čestitamo još jednom hrvatskom predstavniku, 24 sata, čiji se projekt našao u finalu kategorije “Najbolje izvedbe Native oglašavanja“.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. srpanj 2020 20:04