Nakon MMSU-a i barokne Palače šećera u koju je „uselio“ Muzej grada Rijeke, otvorena je i Dječja kuća, treći od četiri objekta u sklopu bivšeg tvorničkog kompleksa Rikard Benčić koji postaje riječki 2art kvart“, ili kvart kulture – preostala je još samo Gradska knjižnica Rijeka, koja se punom parom gradi unutar takozvanog T objekta, a trebala bi biti otvorena početkom iduće godine.
Tako je onaj infrastrukturni dio, koji prati projekt Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, itekako poprimio konkretne obrise, a transformacija Benčića, najveće ulaganje u kulturnu infrastrukturu od hrvatske samostalnosti, uspjelo se izrealizirati unatoč pandemiji koja je, zbog lanjskog lockdowna, samo neznatno razvukla građevinske radove.
Cijeli Benčić najvećim se dijelom financira novcima iz europskih fondova, a sama Dječja kuća, za koju je projekt napravio poznati hrvatski arhitekt Saša Randić, zajedno s opremom koštala je 45 milijuna kuna. Zbog epidemioloških mjera, danas je organiziran obilazak za novinare, u petak je službeno otvaranje, a za građane se organiziraju obilasci u manjim grupama, za što se treba predbilježiti za besplatne ulaznice za kojima ovih dana vlada veliki interes.
Saša Randić napravio je „kuću u kući“, ili „čarobnu kutiju“, gdje je sačuvana i restaurirana vanjska konstrukcija stare tvorničke ciglene zgrade iz 19. stoljeća. Objekt od dvije i pol tisuće kvadrata, na pet etaža (prizemlje, tri kata i krovna terasa), zamišljen je tako da može služiti za čitav niz kulturnih sadržaja za djecu od nula do 12 godina – tu su Dječji odjel „Stribor“ Gradske knjižnice Rijeka, koji se uselio i upravljat će zgradom, oprema i prostori za filmsku i video produkciju, dvorana za filmske projekcije, predstave ili koncerte, prostori za druženje, „gaming“, likovno stvaralaštvo, izložbe, radionice različitih vrsta...
Randiću je, među ostalim, bila inspiracija „Alisa u zemlji čudesa“, sa stepeništima koji daju dojam labirinta i pomalo psihodeličnim interijerom u rasponu od nečega što izgleda kao scenografija filmova Wesa Andersona u lobiju u prizemlju do „čudesne šume“ u glavnom dvorani i na čitavom katu za film su i video produkciju. Naravno, djeca su u prvom planu, tako da je i arhitektura bila podređena ideji dječje mašte, a radi se o prvoj takvoj ustanovi u Hrvatskoj, dok u regiji nešto slično, ali u manjem opsegu, postoji samo u Sloveniji.
Sve programe, radionice i aktivnosti koje će se provoditi u Dječjoj kući, zajednički će osmišljavati, organizirati i provoditi četiri gradske kulturne ustanove Art-kino, Gradska knjižnica Rijeka, Gradsko kazalište lutaka Rijeka i Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Uz njih, u bliskoj suradnji naći će se udruge i nezavisne organizacije poput Vijeća mladih Benčić, a u programe će biti uključeni i mentori koji posjeduju posebna znanja i vještine u pojedinim područjima i koji će voditi i usmjeravati djecu u stvaralačkim procesima.
Kako ističu u Gradu Rijeci, osnovni princip rada riječke Dječje kuće jest sinergija i multidisciplinarnost, a to zapravo znači da se sve ustanove isprepliću i povezuju ne samo u međusobnoj suradnji, nego i u programskim sadržajima. Prema riječima Ivana Šarara, riječkog pročelnika za kulturu, Dječja kuća trebala bi biti „prozor“ u art kvart Benčić, gdje se najmlađi mogu upoznati s kulturom, pronaći svoje polje interesa, steći znanja i vještine, razmijeniti ideje s vršnjacima. S obzirom na multifunkcionalnost zgrade, paralelno se, na svim etažama, može održavati niz različitih programa – Šarar to uspoređuje sa „švicarskim nožem“, gdje su svi Alati na jednom mjestu. Za otvorenje Dječje kuće, uređen je i dio okoliša u Benčiću, koji postaje zelena površina, odnosno park, a posebna atrakcija bit će potok koji je u stoljećima dok je ovdje bila tvornica, bio natkriven (taj dio Rijeke se i zove Potok), što upotpunjuje dojam art kvarta kao novog riječkog dijela grada u kojeg Riječani donedavno nisu imali pristup pa je većini građana nepoznat.