Crni kvadrat s crvenom jezgrom, na njemu crvena zvijezda petokraka - jedno je od desetaka djela Mladena Stilinovića nastalih pod direktnim utjecajem Kazimira Maleviča.
Skandal koji je izazvao s Crnim krugom na bijelome, doduše promjera osam i pol metara kakvog je preko noći iscrtao na splitskom Peristilu 1998., lansirao je mladoga Igora Grubića, koji je do danas postao jedan od najpoznatijih hrvatskih umjetnika u inozemstvu, čiji se radovi prikazuju u njujorškoj MOMA-i ili na bijenalu u Istanbulu. "On je istinska zvijezda", kaže Mateja Podlesnik, kustosica Mestne galerije u Ljubljani, koja je postavila izložbu "Hommage a Malevič - nastavak Crnog kvadrata".
Prošlog je tjedna otvorena izložba koja će biti otvorena do 6. rujna. Ljubljanska Mestna galerija organizirala je izložbu umjetnika bivše zajedničke države čije je stvaranje bitno obilježeno Kazimirom Malevičem i njegovim slikama. Vlado Martek, Raša Todosijević, slovenska skupina Irwin, Goran Đorđević, Bojan Gorenec, Ištvan Išt Huzjan, Duša Jesih, Kazimir Malevič, Radenko Milak, Vladimir Nikolić i Dimitry Orlac predstavljeni su svojim radovima direktno povezanima sa slavnim ukrajinsko-ruskim avangardistom, osnivačem suprematizma. S njima se ne iscrpljuje lista domaćih umjetnika na koje je utjecao Malevič, od ranog Julija Knifera do Montažstroja. Povod izložbi je stota obljetnica Crnog kvadrata, jedne od najpoznatijih slika 20-tog stoljeća. "Ta anti-slika, ne-slika danas je možda aktualnija nego ikad. Svi joj se vraćaju. Malevič je ponovo posvuda, puno je izložbi na tu temu, za mjesec dana mu spremaju izložbu u Istanbulu", rekla je za Jutarnji ljubljanska kustosica Mateja Podlesnik. Crni kvadrat, prvi put izložen na "Posljednjoj futurističkoj izložbi" u Petrogradu 1915., nazivan je najradikalnijim slikarskim djelom 20. stoljeća - kao prva apsolutna slika, prazna slika, prva apstraktna slika i do danas je predmet izučavanja i povjesničara umjetnosti i samih umjetnika.
Ljubljanska kustosica napravila je izbor djela stvaranih u sedamdesetim i osamdesetima, pa do suvremenih umjetnika koji reinterpretiraju magični crni kvadrat. Poput Tanje Ostojić (1972), koja je sa svojom interpretacijom nastupila na Venecijanskom bijenalu 2001. godine. Napravila je "Crni kvadrat na bijeloj osnovi (u čast Maleviča)", djelomičnim brijanjem stidne zone. Rad je izložen na Bijenalu tako da je samo umjetnički direktor Bijenala Harald Szeemann imao pravo vidjeti ga. Kad ga je direktor vidio i proglasio umjetničkim djelom, rad je postao službenim dijelom 49. venecijanskog Bijenala. U Ljubljani je izložena fotografija tog "Crnog kvadrata" Tanje Ostojić. Osim toga, kustosica je izabrala i "Osobni prostor" iz 1996, gdje je umjetnica postavila bijeli kvadrat na vlastitoj glavi. Na drugoj fotografiji na glavi ima crni kvadrat - između fotografiranja je prošlo oko mjesec dana dok kosa nije ponovo izrasla. Izložba počinje s radovima beogradskog umjetnika Gorana Đorđevića koji je počeo istraživati Maleviča i njegov rad još 1972. godine. "Nakon Beograda sedamdesetih, osamdesetih su pod utjecajem Maleviča u Zagrebu stvarali Mladen Stilinović, Vlado Martek i jednim dijelom Goran Trbuljak", kaže kustosica Mateja Podlesnik. Preko Beograda i Zagreba Malevič je stigao u Ljubljanu: prvi prijevodi Malevičevih teoretskih tekstova objavljeni su u Zagrebu, i Vlado Martek je to donio u Ljubljanu, sjeća se ona. "Umjetnici, čitajte Kazimira Maljeviča", Martekov je natpis na majicama koje se prodaju kao suveniri uz izložbu. Između ostaloga, u Ljubljani je izložena poznata Martekova slika "Jugoslavija - Malevič" iz 1984.: geografski oblik SFRJ obojan crveno, s natpisom "Malevič".
Mladen Stilinović predstavljen je sa dvadesetak radova manjeg formata, od akvarela do kolaža. Sloveniju predstavlja skupina Irwin, sa svojom instalacijom "Truplo umjetnosti", nastalu kao reakciju na kritiku u Delu objavljenu pod tim naslovom. Delo ih je kritiziralo da ubijaju umjetnost svojim radom: Irwinovci ovdje pišu da su u svom prvom javnom pojavljivanju sredinom osamdesetih pod nazivom "Was ist kunst" prisvajali motive, slike i stilove raznih umjetnika, ali posebno Maleviča i drugih ruskih avangardista. Odgovarajući na kritiku "Dela", napravili su instalaciju "Truplo umjetnosti" u kojoj nisu samo prekopirali čuveni "Crni kvadrat", nego su i ukrali i samog umjetnika, prikazujući ga kako leži na odru. Pritom su se služili nacrtom Nikolaja Suetina izloženim 1935., kad je umjetnik umro, u Domu saveza umjetnika u Lenjingradu. Kako fotografije mrtvog umjetnika na odru ne odgovaraju onome kako je izgledao kad je bio živ, Irwin je iskoristio priliku i za vječnost sačuvao boljeg Maleviča, gotovo-pa-živog.
Kao sastavni dio Irwinove instalacije iz 2003. godine djeluju dvije slike Radenka Milaka (1980. Travnik), još jednog suvremenog umjetnika sa svjetskom reputacijom, koji je puno poznatiji u Njemačkoj i Francuskoj nego nego kod nas (sudjelovao 2008. na Salonu revolucije u HDLU sa radovima na temu Gavrila Principa). Prikazuju Kazimira Malevica na odru, ali su razlicito datirane: jedna u 1935., na dan Malevičeve smrti, a druga u 1985. godinu. U tekstu uz Irewinov rad, Borut Vogelnik je napisao kako je za slovensku skupinu umjetnika uz Maleviča iz Moskve, Malevič iz Beograda bio također značajna referentna točka. Na ljubljanskoj izložbi predstavljen je "beogradski" Kazimir Malevič koji se pojavio 1985. sa "Posljednjom futurističkom izložbom" u Beogradu, a godinu dana kasnije u Ljubljani u ŠKUC-u, što je izazvalo ogroman interes. Umjetnik pod tim imenom održao je 25 izložbi, među ostalim u Grazu, kaže kustosica Mateja Podlesnik. Jedan od impresivnijih radova izloženih u Ljubljani je čuveni Crni kvadrat, ovdje izvezen kao goblen i uokviren u zlaćanom baroknom okviru. Izložba je duhovita i zabavna: Igor Grubić je predstavljen nizom novinskih tekstova o svojoj akciji "Crni Peristil", pa tako i onim iz crne kronike Slobodne Dalmacije gdje nas informiraju kako su djelatnici Prve policijske postaje PU splitsko-dalmatinske nakon sedam i pol mjeseci ušli u trag počinitelju, pa su podigli kaznenu prijavu protiv Igora Grubića (29) iz Zagreba za djelo oštećenja tuđe stvari. Grubić je pozvan na informativni razgovor u Odjel protiv ratnih zločina i terorizma, a da projava na kraju nije povučena, svoju posvetu Crvenom Peristilu iz 1968. Grubić je mogao platiti s godinom dana zatvora.