Muzej vučedolske kulture, na nedavnom Zagrebačkom salonu arhitekture nagrađeni projekt, djelo Radionice arhitekture Gorana Rake, uskoro bi u susjedstvu mogao dobiti još jedan atraktivan objekt istog autora. Naime, u sklopu ljetos otvorenog Arheološko- turističkog parka Vučedol uredit će se i Planetarij Vučedol za koji je upravo završen projekt. Radi se o vrlo važnom dijelu kompleksa jer su Vučedolci zavidno poznavali nebo, čak i u usporedbi s istovremenim Sumerom i Egiptom. Znakovi na njihovoj poznatoj keramici dokazuju da su poznavali astralni kalendar, različit od lunarnog i solarnog, koji obilježava godišnje promjene na 45. paraleli.
Kao nužan sadržaj parka planetarij je zamišljen poput Megarona - središnje dvorane palače mikenske kulture, koja je služila kao kraljevska rezidencija, svečana dvorana, dvorana za vjerske ceremonije i vijećnica. I kao izdvojeni zatvoreni prostor vezan za sve ono što Vučedolci ne nebu prepoznaju.
Poput zemunice
- Na rubu strme padine uz ostatke vučedolske palisade na jednom od položaja velikog kompleksa lokaliteta Vučedol zamišljen je izdvojeni objekt, najudaljeniji od sve noćne rasvjete i drugih građevina kako bi bio u što većem mraku - kaže Goran Rako.
Građevina kružnog tlocrta veličine 500 četvornih metara imat će ulaznu etažu koja vodi u planetarij i stepenice do teleskopa. Planetarij će izvana biti prekriven travom. U podzemnom dijelu, malo ukupan gotovo kao zemunica, smjestit će se planetarij s kupolom na kojem bi se elektronski moglo mijenjati nebo iz onog koje danas promatramo na 45. paraleli Vučedola u ono iz vučedolskih vremena. Na kupoli će se iscrtavati drukčiji položaj sjevera i ekliptike - putanje planeta kroz zviježđa, kao i Vučedolcima istovremena neba u Sumeru i Egiptu na 30. paraleli, ali i Kini na visini rijeke Jangce.
Teleskop na vrhu
Sunce je za Vučedolce bilo od posebne važnosti, ali su godinu kontrolirali noćnim nebom na kojem dominira šest zviježđa te Venera i Mars. Mjesec je za razliku od mnogih drugih naroda potpuno izbačen, što je pak karakteristika stočarskih indoeuropskih naroda. U planetariju bi posebno bilo naznačeno putovanje Venere oko Sunca i njen odnos s putanjom Zemlje, kojim su Vučedolci svakih osam godina mogli u dan korigirati na svojoj keramici zabilježen, najstariji, u četiri godišnja doba podijeljeni i uz astralnu simboliku vezani, indoeuropski kalendar. Njegovo postojanje je bilo i prvi razlog gradnje planetarija.
- Radi se o nebu projiciranom s projektora, o simulaciji neba jer položaj zvijezda sada nije isti kao onda. No po potrebi može biti i autentično nebo, kao recimo za prvi dan proljeća koji je Vučedolcima bio važan dan. Na vrhu građevine bit će teleskop - opisuje Goran Rako.
Nije bio u planu
S platoa iznad planetarija promatrao bi se tijekom dana okoliš i položaj Sunca - posebno izlazaka i zalazaka, a od sumraka noćno nebo, kojim bi se gornji plato planetarija pretvarao u zvjezdarnicu. Uza sve, položaj na kojem se planira planetarij sa zvjezdarnicom najviša je točka okoline kojim se pokriva najširi horizont u ovom dijelu hrvatskog Podunavlja.
Ta će građevina, kako je obrazloženo u njenom projektu, biti na civilizacijski ponos Europe - kojom bi se detaljnije objasnila njezina razina poznavanja neba početkom trećeg tisućljeća pr. Kr.
- Kada je projekt za Muzej izabran, nije u planu postojao planetarij, ali vrlo brzo je odlučeno da se on mora dodati kao važan dio arheološkog parka - kaže Goran Rako koji je na osmišljavanju projekta surađivao s arheolozima Aleksandrom Durmanom i Ružicom Marić.
Muzej vučedolske kulture sadržajima svojih eksponata pokriva sve čim se željelo obilježiti visoki standard vučedolske kulture u usporedbi s njihovim istovremenicima u Europi, ali i Bliskom istoku i Egiptu u vremenu 3000 - 2500 godine prije Krista. A uskoro će kroz planetarij dobiti i svoju krunu.
- Planetarij će raditi i kao dio Muzeja i kao zasebna građevina, često i noću - najavljuje Rako.
Projekt će se uskoro kandidirati za EU fondove, kao kulturni i turistički projekt.