Tema Zagreb Design Weeka 2021. godine je "Resilience/Otpornost", na što su organizatore potaknuli pandemija, izolacija, potresi, strah i nesigurnost. Kako kažu, "želja nam je pozitivno gledati u budućnost, iskoristiti priliku da mijenjamo stvari, gradimo bolje, stabilnije, održivije, trajnije, ekološkije, humanije, inteligentnije stvari i sustave koji će nam pomoći da postanemo otporniji". Tjedan dizajna započinje 21., traje do 26. rujna, a nekoliko je gostujućih izložbi, među kojima i ona "Budućnost življenja: Made in Slovenia" s tridesetak izložaka koji predstavljaju odgovor slovenskih dizajnera na promjene izazvane pandemijom korone.
Od namještaja do rasvjetnih tijela, svi predmeti dizajnirani su i proizvedeni u Sloveniji u skladu sa suvremenim trendovima upotrebe ekološki održivih materijala i procesa, tradicijskih obrta i ručnog rada te istražuju nove proizvodne procese i načine upotrebe, kako stoji u najavi. Putujuću izložbu je povodom slovenskog predsjedanja Vijećem EU osmislio Centar za kreativnost ljubljanskog MAO-a (Muzej arhitekture i oblikovanja) i prije Zagreba predstavljena je u Parizu, Beču i Berlinu.
Nova funkcionalnost
O svemu razgovaramo s kustosicom Mikom Cimolini, koja vodi program Centra i kustosica je spomenute izložbe. S obzirom da izlažu radove na temu dizajna kao odgovor na koronavirus i pandemiju, zanimalo nas je kako bi opisala odgovor slovenskih dizajnera.
- Cilj "projektiranja za svijet nakon korone" jest, zapravo, pronaći dizajnerska rješenja za stvarnost u kojoj već živimo - kaže Mika Cimolini. - Postavljaju se pitanja kako se možemo pripremiti za neizbježnu apokalipsu koju su predvidjeli virusi i klimatske katastrofe. U budućnosti više nećemo vaditi metale, ugljen, naftu ili druge primarne sirovine. Morat ćemo prepoloviti potrošnju energije, smanjiti obujam industrijske proizvodnje itd. Takav scenarij, pak, nije u skladu s potrošačkim trendovima i poticanjem prodaje.
Stoga se za kreativne industrije postavlja pitanje: kako preživjeti u svijetu u kojem je proizvodnja "novog" suvišna. Slovenski dizajneri traže odgovore na sva ova pitanja tražeći novu funkcionalnost proizvoda, po principu "uradi sam" ili oživljavanjem tradicionalnih zanata koji ih uključuju u suvremene proizvode. Primjerice, Darja Malešič izlaže pletene boce vode koje oblikuje koristeći materijale kao što su grane vrbe, ljuska kukuruza ili ražena slama.
BelaBela u proizvodima za kućanstvo uključuje i korisnika koji laserski izrađene podloge treba doraditi tehnikom ručnog vezenja. Modularni stalak za vino Helga oblikovali su arhitekti iz ureda Sadar + Vuga, u suradnji s lokalnim lončarskim centrom, od glazirane keramičke opeke, a tehnikom izrade tradicionalnih peći.
Kustosicu pitamo može li izdvojiti neki rad koji joj je bio posebno zanimljiv.
- U kontekstu industrijske hale Tehničkog muzeja u kojoj se održava Zagreb Design Week, zanimljiv nam je projekt bio "Non-stop Interijer" arhitekata Arnea Vehovara i Urše Vrhunc koji istražuje zajedničke točke između arhitekture i dizajna, a svoju inspiraciju pronalazi u radikalnim rješenjima studija Archizoom "No-Stop City" nastalim između 1966. i 1972. godine. Danas, desetljećima kasnije i u potpuno drugačijim okolnostima, dom više nije ograničen samo na jedan model, već neprestano traži nove.
"Non-stop Interijer" je i analiza suvremenih životnih i radnih uvjeta i odgovor na njih. Riječ je o mnoštvu modularnih kutija za namještaj od šperploče koje se mogu kombinirati te slagati u vodoravne ili okomite strukture, potom lako složiti i prenijeti dalje. Ovaj je rad predviđen i za napuštene industrijske hale u koje ćemo se po svoj prilici morati naseljavati zbog pretrpanosti.
Povratak temeljima
Mika Cimolini piše o budućnosti u kojoj se čovjek vraća temeljima, te s tim u vezi kaže da je već tijekom pandemije postalo je popularno uzgajati vlastitu hranu, a društvene mreže preplavile su slike domaćeg kruha.
- Vraćamo se osnovama življenja. Održiva kultura danas je vjerojatno jedina budućnost koja nas još uvijek može ispuniti optimizmom. Tehnologija nam sve više omogućuje rad bez obzira na to gdje se nalazimo. Samodostatna, ekološki prihvatljiva proizvodnja hrane postaje sve privlačnija, zapravo i neizbježna, kao i ideja kulture koja zagovara izravni suživot s okolišem. Tako je jedan od proizvoda u kolekciji "Made in Slovenia", koji, doduše, neće biti predstavljen na Tjednu dizajna u Zagrebu, i kokošinjac za četiri kokoši i jednog pijetla.
Gašper Fabijan dizajnirao ga je u zlatnom rezu, koristeći minimalističku drvenu konstrukciju okruženu jednostavnom metalnom mrežom. Predstavljamo jednostavan vrtni kamin, koji je autor Tojo.i. nazvao "Uvijek zapaljen", a koji je nastao zbog jednostavne želje: zapaliti i promatrati vatru u udobnosti vlastitog vrta. Ovaj suvremeni oblik u dijalogu je s prošlosti u kojoj je vatra imala ključni, mitski status. Kamin "Vedno Vžge" također je iznimno koristan: možete ga pretvoriti u jednostavan roštilj i kuhati hranu na vatri. Inače, 85 proizvoda koji su dobili značku izvrsnosti "Made in Slovenia" i koje predstavljamo na izložbama "Budućnost življenja" nastali su posljednje dvije godine - otkriva Mika Cimolini.
Zanimalo nas je i kako se konkretno u dizajnu odražavaju principi samoodrživosti o kojima govori - na koje su, primjerice, načine kauč koji izlažu, ili stolica, odgovor na aktualne događaje?
- Stolica Nico Less, koju proizvodi tvrtka Donar, a dizajnirao ju je Primož Jeza, stvorena je od filca koji je izrađen od recikliranih plastičnih boca. Filc od kojeg su izrađene navlake industrijski je proizvod koji se inače koristi za zvučnu izolaciju u automobilima i ispod autocesta. Tvrtka vjeruje da su njihovi proizvodi dio ekološkog rješenja planeta, u kojem ćemo plastični otpad prerađivati u korisne predmete poput spomenutih stolica.
Kauch se predstavlja sofom "Oto" koja je nastala u bliskoj suradnji s dizajnerima iz mladog kolektiva Tak, u skladu s filozofijom tvrtke koja naglašava istraživanje novih pristupa u proizvodnji, dizajnu i funkcionalnosti tapeciranog namještaja. Gotovo je arhetipski kauč koji zadivljuje svojom bezvremenošću. Zelena presvlaka od 100 posto recikliranog pamuka postala je standard ove serije.
Većina proizvoda koje predstavljaju na izložbi nastali su u suradnji dizajnera i proizvođača, zaključuje Mika Cimolini, tako da su dostupni na tržištu.