Traže se kvalitetna rješenja

Danas urbanistički razvoj Opatije više nema smisla. Gradi se u brdu, na strmini i bez pristupa

Perivoj vile Rosalie

 Josip Cekada/Cropix
Po mnogima je opatijski urbanističko-arhitektonski sklop bio model za nešto kasnije slične realizacije na Azurnoj obali, piše profesor urbanizma u časopisu D&D Gold

Grad s dvije zaštićene graditeljske cjeline, povijesne jezgre Voloskog i Opatije, "odlikuje se prepoznatljivom slikom uobličenom u jedinstvu urbanizma, arhitekture i perivojne arhitekture", napisala je Koraljka Vahtar Jurković, sveučilišna profesorica, arhitektica i autorica nekoliko članaka i knjiga o opatijskim perivojima. Da se arhitektonskim oblicima uređenja perivoja opatijskih vila "inzistiralo na korespondenciji i prožimanju vanjskog i unutarnjeg prostora" te da je temeljni orijentir cjelokupne opatijske arhitekture more, podsjeća nas povjesničar umjetnosti Berislav Valušek u knjizi posvećenoj arhitektu Carlu Seidlu, najznačajnijem autoru opatijskih vila u 19. stoljeću.

image

Skulpture u perivoju vile Rosalie

Josip Cekada/Cropix

Perivoji opatijskih vila, nekad privatni i ograđeni u sklopu vila, a danas uglavnom javni, nastali su u historicističkom stilu krajem 19. stoljeća. Nižu se uz more u duljini od samo jednog kilometra zračne udaljenosti od središta Voloskog do središta Opatije, a temeljne su im značajke iznimno velika površina u odnosu na površinu vile i pristup na obalnu šetnicu, pa s povijesnim jezgrama Voloskog i Opatije čine harmoničnu urbanističko-arhitektonsku cjelinu. Po mnogima je baš taj opatijski urbanističko-arhitektonski sklop bio model za nešto kasnije slične realizacije na Azurnoj obali. No, danas je od opatijskih perivoja ostalo malo: oronuli čempresi, pinije koje svoje teške staračke grane spuštaju do mora i oštećene skulpture koje svjedoče o nebrizi i propadanju.

image

Vedran Ivanković

Josip Cekada/Cropix

Slučajno ili namjerno zapušteni, jer se tobože ne mogu riješiti "složeni" imovinsko-pravni odnosi, opatijski perivoji iz 19. stoljeća već su uvelike prenamijenjeni iz zelene u zonu turističke namjene za masovnu izgradnju hotela, koja se u biti ne razlikuje od tzv. apartmanizacije. Imovinska pitanja, međutim, nisu uopće tako složena: veliki perivoji u sastavu vila nakon Drugog svjetskog rata prešli su u društveno vlasništvo, a za vile je utvrđena tzv. "nužna okućnica". Početkom 1990-ih prelaze u vlasništvo države ili grada, i danas su u najvećoj mjeri u vlasništvu grada, dakle javni. To je idealna situacija da ih se prenamjeni u građevinsko područje, i da Opatija pritom izgubi svoj najvredniji urbanističko-arhitektonski fenomen.

Početak tog scenarija je bila dogradnja nekadašnjeg hotela Millennium u prostor Parka sv. Jakova, a zadnje je srušen mali hotel Royal s kraja 19. stoljeća koji je bio smješten iznad perivoja vile Lazzarini. Umjesto njega 2016. godine je sagrađen puno veći hotel istog imena - mastodont koji zauzima cijelu parcelu nekadašnjeg hotela Royal. Na mjestu gdje je prije bio hotelski park uz more sagrađena je hala za svadbe, a na prostoru perivoja vile Lazzarini izbetonirana plaža. Nije zadržana nikakva prostorna memorija ovog dijela Opatije koji je krajem 19. stoljeća građen prema jedinstvenom urbanističkom konceptu: uz more se grade male vile s velikim perivojima, a iza njih hoteli s terasama i vrtovima. To je omogućavalo poglede na more iz svih dijelova grada, čemu je pomogla i prirodna konfiguracija terena - sjenovita dolina što podno Učke uranja u more: valle Osca; skr. Volosca.

image

Perivoj vile Rosalie

Josip Cekada/Cropix

Veza glavne ulice i mora osiguravala se skalinadama koje preko hotelskih terasa silaze između perivoja vila do obalne šetnice.

Danas urbanistički razvoj Opatije više nema smisla. Gradi se u brdu, na strmini i bez pristupa. Prostorni plan Grada Opatije mijenja se na sumnjiv način. Prvo je prostorni plan usvojen početkom 2000-ih na parkovnom potezu uz more (na nekadašnjem nizu ograđenih privatnih perivoja opatijskih vila) imao "greškom" ucrtano "postojeće građevinsko područje". Nakon toga se u sljedećim izmjenama 2005. - 2007. godine, ta "greškom" ucrtana "građevinska područja" prenamjenjuju u zonu za izgradnju hotela. Hotelski kompleksi mogli bi se tako i prema odredbama prostornog plana na snazi graditi ispred vila iz 19. stoljeća, odnosno na mjestu gdje su u 19. stoljeću bili uređeni perivoji u sastavu vila - na današnjem zapuštenom javnom parkovnom potezu uz more. Međutim, do toga ipak ne smije doći. U sklopu znanstvenog i stručnog rada profesora Damira Krajnika izrađene su u Zavodu za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu konzervatorske podloge za zaštitu povijesnih jezgri Voloskog i Opatije. Prepoznaje se vrijednost i nedjeljivost sklopa vile i perivoja, a zahvaljujući praktičnoj primjeni mjera zaštite u nadležnosti Konzervatorskog odjela u Rijeci još se može očuvati prostor povijesnih perivoja uz more.

Nadu u spas donosi i nova gradska vlast, profesionalna i odgovorna prema svojim sugrađanima. "Najljepši advent uz more", dokaz je nastojanja da se održi korak s najboljim europskim centrima kulture i turizma. Takav je i pristup konzervatorske zaštite - profesionalan i odgovran prema graditeljskom naslijeđu.

Opatiji su potrebni novi gradski projekti, a prilikom nove izgradnje, koja se ne smije dozvoliti na prostoru povijesnih perivoja uz more već na novim područjima predviđenim za širenje grada, potrebna su suvremena i kvalitetna arhitektonska rješenja. Neophodno je izraditi konzervatorske podloge s posebnim ciljem zaštite i obnove opatijskih perivoja. Neizgrađeni prostor nekadašnjeg niza perivoja uz more treba u prvim sljedećim izmjenama prostornog plana vratiti izvornoj namjeni. Opatija će tako ponovo postati grad-model europskog kulturnog i urbanističkog značaja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2022 09:09