StoryEditor
MILTON GLASER

Dizajnerski guru koji je napravio logotip New Yorka umro na svoj 91. rođendan

‘Ljudi koji se bave dizajnom žele imati utjecaj na svoje vrijeme. Ovaj znak potvrđuje moju egzistenciju, barem dio nje‘
Milton Glaser 
 Gary Gershoff/GETTY IMAGES NORTH AMERICA/AFP

“New York je dio mene, bez ovog grada ne bih mogao zamisliti život. Nije poput ijednog drugog na zemlji. Ovdje je sve moguće. To je kompleksan grad. Neprekidno se mijenja i to pred vašim očima, a opet, nikad se ne mijenja”, rekao mi je prije tri godine u intervjuu dizajner Milton Glaser, najpoznatiji po znaku “I Heart New York”, crnim slovima INY i crvenom srcu, znaku koji je nastao sedamdesetih godina prošlog stoljeća kako bi se promovirao njujorški turizam u gradu koji je u tom trenutku bio na rubu bankrota. Na ideju je došao vozeći se u taksiju tada za život nestabilnog grada, kojemu je u tom trenutku bila potrebna pozitivna afirmacija. Dizajner je znak napravio u vrlo brzom roku i pro bono. Danas je ikona pop-kulture. I znak i Glaser.

Kao i svi veliki ljudi, u razgovoru je bio jednostavan, skroman i opušten. Povod je bila donacija Glaserovih plakata Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu na inicijativu njegova dobrog prijatelja, dizajnera iz Hrvatske s američkom adresom Mirka Ilića. Često su surađivali. Zajedno su njih dvojica, Ilić i Glaser, i napisali knjigu “Design od Dissent: Socially and Politically Driven Graphics” u kojoj je predgovor napisao dobitnik Pulitzera Tony Kushner. Teza je knjige među ostalim da mnogi ljudi diljem zemaljske kugle osjećaju da nemaju glasa. Dizajneri, pak, koriste svoje vještine kako bi izrazili neslaganje, neposluh, kako bi jakim vizualima poslali neposrednu poruku.

Dva puta sam razgovarala s Glaserom, jednom zbog donacije, drugi put prigodom njegove samostalne izložbe u Salonu Izidor Kršnjavi u Zagrebu, “Crtanje je mišljenje”, a bio je i jedan od sudionika Zgrafa. Bio je, dakle, prisutan na našoj sceni. I tom se prigodom osvrnuo na najpoznatiji znak, odgovorivši mi na pitanje je li mu dosadio rekao je: “Ljudi koji se bave dizajnom žele imati utjecaj na svoje vrijeme, ovaj znak potvrđuje moju egzistenciju, barem dio moje egzistencije”.

image
logotip New Yorka, dizjan Miltona Glasera 
SPENCER PLATT/GETTY IMAGES NORTH AMERICA/AFP

A Mirko Ilić ispričao mi je tom prigodom koliko je ovaj autor formativno utjecao na njega: “Oko 1974. prijatelj mi je pokazao knjigu Miltona Glasera. Kada sam vidio njegov rad, pomislio sam: mogu biti dizajner i ilustrator u isto vrijeme. Nakon toga, pronašao sam svoju strast”.

Milton Glaser preminuo je u svojem domu na Manhattanu, na svoj rođendan, 26. lipnja. Trebao je proslaviti devedeset jednu godinu. Umro je od moždanog udara, potvrdila je njegova supruga Shirley Glaser, njegova studentska ljubav, fotografkinja s kojom je bio u braku od 1957.

Novi pristup

Tijekom života napravio je više od četiri stotine plakata. Rođen je 1929. godine i odrastao u ljevičarskom dijelu Bronxa koji se nazivao i Mala Moskva. Roditelji su mu bili imigranti iz Mađarske. Otac je imao radnju za kemijsko čišćenje i krojačke poslove, majka je bila domaćica. Otac se ispočetka protivio sinovljevom zanimanju, no bio je uporan. S vremenom je otac postao ponosan na njega. Glaser je, naime, od malih nogu želio raditi nešto vezano uz umjetnost, nije znao točno što. Kako je rekao jednom prigodom, nije niti znao što je grafički dizajn u ranom djetinjstvu. Kao dijete najčešće bi kopirao stripove koje je čitao.

image
dizajn Miltona Glasera
Milton Glaser

Glaser je na počecima svoje karijere bio suosnivač Push Pin Studios 1954. zajedno sa kolegama s kojima je studirao na Cooper Union Design School. I upravo su iz ovog znamenitog studija mijenjali pristup grafičkom dizajnu, pronalazeći inspiraciju u svojoj djetinjoj ljubavi prema stripovima, razumijevanju moderne umjetnosti iz studentskih dana, te poznavanju umjetnosti iz nezapadnih zemalja. I upravo su oni vizualno pomogli definirati eru šezdesetih godina u grafičkom dizajnu: linije koje lebde, dugine boje, jaki uzorci... Iz tog je razdoblja najpoznatiji Glaserov plakat posvećen Bobu Dylanu, nastao 1967. godine. Samog je glazbenika, inače, Glaser izuzetno cijenio. Kosa je Dylanova bila u psihodeličnim bojama, a lice prikazano iz profila, kao tamna silueta. Plakat je podjednako inspiriran ocem moderne umjetnosti Marcelom Duchampom, jednim njegovim autoportretom, i razdobljem Art Nouveaua. Crvena su slova bila u donjem desnom uglu ispisana tipografijom Baby Teeth, iza koje stoji sam Glaser, koju je u više navrata znao koristiti, a inspiraciju je za nju pronašao u jednom znaku kojeg je vidio na ulicama Meksika.

image
dizajn Miltona Glasera
Milton Glaser

Ovaj je rad bio među Glaserovim najcitiranijim. Njegov kolega Chip Kid svojedobno je rekao upravo ističući spomenute radove “ako grafički dizajn ima velikog majstora, Glaser je Michelangelo. Dylanov plakat. Ja volim New York. New York Magazine. I sve ostalo”.

Milton Glaser suosnivač je, dakle, New York Magazinea 1968. godine. Bio je kreativni direktor i pisao je dugi niz godina kolumnu nazvanu “Underground Gourmet” (s Jeromeom Snyderom) o jeftinim etničkim restoranima. Sredinom sedamdesetih napustio je Push Pin Studios i osnovao vlastitu firmu. Radio je na dvije lokacije, tri dana u tjednu u studiju u prirodi, gdje se bavio kreativnim dijelom posla, i tri dana u studiju u New Yorku, gdje se ponajviše bavio organizacijom.

Glaser je, inače, napravio još jednu verziju znaka nakon pada blizanaca u New Yorku 2001. godine. Na plakatu je pisalo “Volim New York još i više”, a na srcu je bila crna točka kao simbol tragedije. Njegovi su još poznati radovi logotipovi za DC Comics i Brooklyn Brewery. Potom, rad “New York je o New Yorku”, gdje je prikazano kako se preko Empire State Building mijenjaju godišnja doba, pa onaj za nastup Filharmonije u Lincoln centru u istom gradu, pa plakat s ljestvama za Juilliard, za Olimpijske igre u Sarajevu 1984., za stotu obljetnicu smrti Van Gogha “Ovo nije Vincent”, potom “Mad Man”...

Crtež kao osnova

Često je za kazališne produkcije radio plakate na temu Shakespearea: “Puno se otvara mogućnosti. Volim ovog pisca. Često ga pogrešno razumijem, no mnogi sadržaji koje sam napravio posljednjih tridesetak godina, na ovaj ili onaj način, bili su šekspirijanski”, rekao je.

Glaser je, inače, surađivao i na poznatoj seriji “Mad Man”, o reklamnoj agenciji šezdesetih godina, a na poziv autora serije Matthewa Weinera, koji je na njega gledao kao gurua razdoblja o kojemu snima seriju. Na početku je Glaser dvojio oko suradnje, naposljetku je pristao jer je seriju vidio vrlo realistično: “Mogao sam ući na vrata tvrtke Sterling, Cooper i suradnici. Poznavao sam te ljude”.

image
dizajn Miltona Glasera
Milton Glaser

Crtež je bio u osnovi njegova rada: “Kada crtate lice pojedinca prvi put, tek onda uistinu shvaćate kako izgleda. Taj razmak koji postoji između umjetnosti i stvarnosti provocira nas, zapravo, da shvatimo što je uistinu stvarno. A shvatiti što je stvarno možda je jedno od najvećih postignuća ljudskog uma”.

Godine 2009. dobio je Nacionalnu medalju za umjetnost, najprestižniju nagradu kojom američki Kongres odaje počast umjetnicima i pokroviteljima umjetnosti, nagradu mu je uručio tadašnji predsjednik Barack Obama.
Milton Glaser nije išao u penziju, kao i većina kreativaca, i dalje je stvarao i davao intervjue i u svojim kasnim osamdesetim godinama, objašnjavajući kako i dalje stvara. Kreativnost je za njega značila život. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. lipanj 2020 13:55