StoryEditor
MINISTARSTVO KULTURE

DOBITNICI I GUBITNICI BUDŽETA ZA KULTURU: MSU dobio novac za Dabca, Petrač za novi prijevod Dantea, no vrhunskom časopisu Gordogan i ovaj put ni lipe

 CROPIX

Godišnji budžet za kulturu iznosi 1,459.875.414 kuna, što je znatno više nego protekle godine, i Ministarstvo kulture ubraja se među najveće dobitnike ovogodišnjeg proračuna ministra financija Zdravka Marića. Međutim, treba napomenuti i da su projekcije proračuna za 2021. godinu manje, oko 1,330.000.000, a za 2022. 1,319.000.000. Dakle, ove godine rast, no u projekcijama se predviđa pad financiranja kulture. Treba spomenuti i da se ove godine odvija projekt Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020. godine, i naravno, predsjedanje EU, što je nekima, poput zagrebačkog HNK, povećalo budžet.

 

MUZEJI I GALERIJE

Što se tiče muzejsko-galerijske djelatnosti, budžet je nešto veći od četiri i pol milijuna kuna. Najviše je za svoje programe za nadolazeću godinu u ovoj kategoriji dobio Muzej suvremene umjetnosti, 452 tisuće kuna. No, osim za izložbu Toše Dabca, za ostatak je nedefinirano na koje će konkretno programe ići novac. Slijedi u ovoj kategoriji Muzej za umjetnost i obrt koji u nadolazećoj godini dobiva 310 tisuća kuna. Slave obljetnicu, 140 godina, ali i priređuju retrospektivu važnog dizajnera Milana Vulpea, autora kultnog znaka Chromosa, na što će otići dio budžeta.

Treba, pritom, napomenuti, da neke muzeje financira Grad, neke Ministarstvo, a neke obje institucije. Dio se novca dobiva i kroz druge programe. Također, u kategoriju muzeja i galerija ubrajaju se i obnove pa će Pomorski muzej Rijeke dobiti 50 tisuća kuna, za restauraciju umjetnina. Umjetnički paviljon dobio je 140 tisuća kuna, što će se rasporediti za izložbe Hrvatski Jadran i Zagreb grad umjetnica te izložbu Lovre Artukovića. Razmatrana su 472 prijedloga programa muzejske djelatnosti od kojih je odobreno 259 programa.

MONOGRAFIJE

Što se tiče monografija, Hrvatski filmski savez dobit će 25 tisuća kuna za monografiju o Krsti Papiću, a Školska knjiga 30 tisuća kuna za monografiju posvećenu Ivi Gregureviću. ULUPUH je dobio 40 tisuća kuna za monografiju Ivana Posavca. Sveukupno je za monografije odobreno nešto više od milijun kuna.

KAZALIŠTE

Za kazališni je program odobreno devet milijuna kuna, tradicionalno najviše dobivaju Dubrovačke ljetne igre, ove godine sedamdeset i prve po redu, njima će pripasti četiri milijuna kuna. Hrvatsko narodno kazalište Split za 66. Splitsko ljeto dobit će milijun i 900 tisuća kuna. HNK Split, Osijek i Rijeka dobili su po milijun i 700 tisuća kuna za svoje programe. Sve ustanove koje se financiraju direktno od Ministarstva dobivaju novac direktno pa zato na ovom popisu nema HNK Zagreb, koji će uz novac za produkciju dobiti i 4,2 milijuna za međunarodna gostovanja, u sklopu predsjedanja Vijećem EU.

Kazalište Ulysses dobilo je 350 tisuća kuna za Brijunsko ljeto, dok je Maloj sceni pripalo 230 tisuća kuna.

FILM

U kategoriji Audiovizualna djelatnost dodijeljen je novac Pulskom filmskom festivalu, koji će ove godine dobiti milijun i 800 tisuća kuna. Ovaj je festival jedini u toj kategoriji.

KNJIGE

Na natječaju za potporu izdavanju knjiga najviše je dobila izdavačka kuća V.B.Z., njima je pripalo 350 tisuća kuna. Glavnog urednika Dragu Glamuzinu pitali smo što planirajuobjaviti: “Na našem popisu su djela čak sedamnaest domaćih autora”, otkrio je Glamuzina. “Među njima su romani, primjerice, Marka Tomaša, Marine Šur Puhlovski i Marinka Koščeca, nove pjesničke knjige Ivice Prtenjače i Tonka Maroevića, slikovnica Zorana Ferića i Dominika Vukovića, a među stranim naslovima imamo i dosad neprevedene romane nobelovaca kao na primjer ‘Sjene nad Hudsonom’ Isaaca Bashevisa Singera te nove romane Alessandra Baricca, Javiera Mariasa, Ismaila Kadarea...”

Hena com, Fraktura i Mala zvona, kao i izdavaćka kuća Disput, dobili su po 320 tisuća kuna, Sandorf 300 tisuća, a najvećem nakladniku stripova Fibri je, pak, pripalo 250 tisuća kuna, kao i Nakladi Ljevak. OceanMore dobio je 160 tisuća kuna. Mala zvona relativno su mali nakladnik pa smo Lukreciju Lovrić iz te izdavačke kuće pitali da nam kaže što objavljuju ove godine.

“Vijeće koje odlučuje o financijama prepoznaje sve više naš rad, prošle smo godine dobili 200 tisuća kuna. Obavezali smo se da ćemo objaviti minimalno sedamnaest naslova. Izdvojila bih biografiju Ludwiga van Beethovena (ove godine je Beethovenova obljetnica, 250 godina od rođenja, op.a.), Ionesca za djecu, te sabrane stripove Krešimira Zimonića”, kaže. Podsjetimo kako je nedavno Zimonić dobio nagradu Andrija Maurović, vodeću hrvatsku nagradu za strip.

ČASOPISI

U kategoriji, pak, časopisa, ponovno je odbijen, treću godinu zaredom, vrhunski časopis Gordogan. Hrvatskom slovu pripalo je 400 tisuća kuna, a Vijencu 600 tisuća kuna. I prošlih su godina ta dva časopisa dobivala najviše novca. Društvo hrvatskih književnika dobilo je 150 tisuća kuna za financiranje Republike, a Hrvatsko društvo pisaca za svojih pet časopisa Tvrđa, Književna republika, Poezija, Relations i Europski glasnik ukupno 270 tisuća kuna.

POTPORE PISCIMA

Što se tiče poticanja književnog stvaralaštva, odnosno tzv. književnih stipendija, šestomjesečnu potporu, koja iznosi 42 tisuće kuna, dobilo je 14 autora, a tromjesečnu, od 21 tisuću kuna, njih 66. Ovdje se ubrajaju i prijevodi. Božidar Petrač, koji je svojedobno bio na čelu DHK, prevodi Danteovu “Božanstvenu komediju”, za što je dobio 42 tisuće kuna potpore. Kako kaže za Jutarnji:

“Prevodim Dantea u proznom slogu, ali i široke komentare iz solidnog talijanskog izdanja, što izdanja na hrvatskom jeziku još nisu imala. Izdanje će biti popraćeno slikama Mirka Račkog. To je, naravno, obilan posao, već nekoliko godina radim na tome, i planiram da će biti gotov do rujna 2021. godine. Izdavač je Matica hrvatska. Često se zbog rime i jedanesterca znalo iznevjeriti sadržaj, no ja to neću učiniti”, objasnio je Petrač. Jedini prijevod Dantea za sad je onaj Mihovila Kombola, koji se smatra kongenijalnim.

Od poznatijih pisaca, šestomjesečne stipendije dobili su Damir Karakaš za roman “Okretište” i Marina Vujčić za roman “Sigurna kuća”. Od široj javnosti manje poznatih autora šestomjesečnu stipendiju dobio je Miljenko Muršić za knjigu “Ni pet ni šest nego dvanaest štosnih ogleda”; riječ je o međimurskom piscu do sada najpoznatijem po slikovnici “Ftičeki se ženiju”. U dvostruko slabijoj kategoriji, onoj od 21 tisuću kuna, među ostalima su Josip Mlakić s knjigom “Na Vrbasu tekija” i Edo Popović s romanom “Kako sam brojao ružičaste robote”. Među odbijenim je piscima Stanislav Habjan koji je prijavio knjigu “Car je gol”. Njegova, pak, izdavačka kuća Petikat, dobila je novac u kategoriji nakladništva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. lipanj 2020 18:47