Nova otkrića DNK-a drevnih lovaca mogla bi objasniti zašto neki ljudi žive 100 godina

Tim talijanskih znanstvenika nedavno je pronašao vezu između osoba s iznimnom dugovječnošću i DNK-a nasljeđenog od europskih lovaca-sakupljača iz ledenog doba, piše Earth.com.

Usporedbom DNK-a stotina odraslih osoba i kontrolne skupine, studija podrijetla ispituje kako genetsko podrijetlo, DNK obrasci iz ranijih populacija, utječe na starenje.

Male razlike u naslijeđenom DNK-u mogu promijeniti način na koji tijelo tijekom života podnosi stres i infekcije.

Rad je vodila prof. Cristina Giuliani, izvanredna profesorica, na Sveučilištu u Bologni (UniBo).

Italija se nalazi na raskrižju drevnih migracija pa njezini stanovnici nose slojeviti DNK od više povjesnih skupina.

Službeno izvješće od 1. siječnja 2025. pokazalo je da je 23.548 stanovnika staro stotinu (ili više) godina te da su gotovo 83% njih bile žene.

Istraživači su regrutirali osobe koje žive stotinu ili više godina i njihov DNK usporedili s DNK-om mlađih odraslih ljudi iz sličnih regija.

Nove laboratorijske metode sada omogućuju dobivanje uporabljivog DNK-a iz starih kostiju, što znanstvenicima omogućuje da ljude iz prošlosti usporede sa živućim genomima.

Istraživači koriste paleogenomiku, istraživanje genoma korištenjem DNK iz drevnih ostataka, kako bi usporedili pretpovijesne genome s modernima i mapirali povijest populacija.

Zapadni lovci-sakupljači iz ledenog doba, koji su živjeli prije pojave poljoprivrede, ostavili su DNK koji se i danas pojavljuje kod mnogih ljudi.

Rad opisuje klaster Villabruna (Italija) prije oko 14.000 godina, povezan s ovim podrijetlom.

Oznaka označava genetski obrazac, a ne imenovano pleme, i ne može pratiti obiteljsku priču pojedinaca.

Obrasci kroz genom znanstvenicima omogućuju da procijene koliki dio potječe iz različitih drevnih izvora unutar jedne osobe.

Studija podrijetla modelirala je DNK svakog sudionika kao mješavinu četiri komponente, uključujući poljoprivrednike, stepske stočare, lovce-sakupljače i iransko-kavkaske skupine.

Kroz više analiza pokazalo se da ljudi stari stotinu ili više godina povlače podrijetlo od zapadnih lovaca-sakupljača više od mlađe usporedne skupine.

Studija podrijetla analizirala je 333 stogodišnjaka i 690 ljudi iz kontrolne skupine te ih usporedila sa 103 genoma.

„U ovoj studiji pokazujemo doprinos drevnih genetskih komponenti fenotipu dugovječnosti” napisala je prof. Giuliani.

Žene su zastupljenije među stogodišnjacima no muškarci, a učinak je u studiji podrijetla najjasnije uočen upravo kod žena.

Muški je uzorak manji pa istraživači nisu mogli testirati vrijedi li isti obrazac i za muškarce.

Oštre zime i oskudna hrana nekad su bolje podnosila tijela koja su dobro skladištila energiju i brzo se borila protiv infekcija.

Tijekom posljednjeg glacijalnog maksimuma, vrhunca posljednjeg ledenog doba, neke varijante imuniteta i metabolizma mogle su biti od pomoći pri preživljavanju.

Te iste promjene mogle bi sada podržavati zdravije starenje, no moderni režimi prehrane i medicina znatno se razlikuju od pritisaka ledenog doba.

Starenje često dolazi s blagom upalom koja oštećuje tkiva, koja povečava rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i demencije.

Ako varijante zapadnih lovaca-sakupljača prigušuju taj proces, možda bi mogle pridonijeti zdravlju u kasnijoj dob.

Ipak, ludska dugovječnost uključuje mnoge biološke puteve, povezane korake koji kontroliraju održavanje stanica i odgovore na stres, a ne samo jedan gen.