Predsjednik Vijeća arhitekata Europe Daniel Fügenschuh poslao je pismo na adrese premijera Andrije Plenkovića i gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića, u vezi prijepora oko izgleda novog Dinamovog stadiona na Maksimiru, a naslovljeno "Zabrinutost u vezi s natječajem za arhitektonsko rješenje stadiona Maksimir u Zagrebu" . Na njihovim stranicama stoji da "zastupaju interese pola milijuna arhitekata iz 36 europskih zemalja".
Danima pišemo kako su Tommaso Fantini i Alberto Rossi, osnivači milanskog ureda VG13 Architects, pobijedili na međunarodnom arhitektonsko-urbanističkom natječaju za novi stadion Maksimir i Sportsko-rekreacijski centar Svetice, na koji je pristiglo 88 radova iz više od 20 zemalja.
Riječ je o mladim arhitektima, 34 godine, školovali su se u nekim ozbiljnim školama, čak i s nekim iskustvom iza sebe, naročito s obzirom na godine. No, uslijedile su polemike, tužbe, politička prepucavanja, arhitektonska....
Intervencije nakon natječaja za Maksimir
O svemu su se tome iz Vijeća arhitekata Europe oglasili u pismu. U pismu, među ostalim, stoji kako Vijeće arhitekata Europe (ACE) izražava duboku zabrinutost zbog događaja nakon zaključenja međunarodnog natječaja za arhitektonsko rješenje novog stadiona Maksimir u Zagrebu, a posebno zbog intervencija javnih tijela koja nastoje poništiti njegov ishod.
Važnost arhitektonskih natječaja prepoznata je u europskoj politici, od Zaključaka Vijeća o arhitekturi (2008.) do Davoske deklaracije (2018.). Ovi okviri potvrđuju da je kvaliteta izgrađenog okoliša stvar zajedničke odgovornosti, koja zahtijeva informirano donošenje odluka, profesionalnu kompetentnost i odgovorno upravljanje".
Kako dalje navode: Nedavno zaključen europski istraživački projekt ARCH-E, u kojem je ACE sudjelovao zajedno s našim hrvatskim kolegama, dodatno pokazuje važnost transparentnih, dostupnih i pravednih postupaka natječaja u jačanju prekogranične profesionalne mobilnosti, inovacija i arhitektonske kvalitete.
Nadovezujući se na ovaj rad, ACE i Međunarodna unija arhitekata (UIA) objavili su zajedničku izjavu u travnju 2026. kojom se arhitektonski natječaji priznaju kao „učinkovita i transparentna metoda nabave”, utemeljena na „jasnim postupcima, neovisnoj profesionalnoj evaluaciji i jednakom postupanju prema sudionicima”. Europska predanost otvorenom tržištu arhitektonskih usluga ne ovisi samo o pristupu natječajima, već i o povjerenju da će se njihovi ishodi poštovati.
Kroz godine suradnje upoznali smo i cijenimo uglednu hrvatsku tradiciju arhitektonskih natječaja, s dobro utemeljenom natječajnom kulturom koja traje više od 150 godina. Ta je tradicija znatno pridonijela kvaliteti njezinih javnih zgrada, urbanih prostora i arhitektonske baštine. U našem pismu iz listopada 2023. izrazili smo zabrinutost zbog događaja koji su prijetili slabljenjem uloge arhitektonskih natječaja u Hrvatskoj. Sadašnja situacija ponovno postavlja temeljno pitanje: hoće li se odluke donesene kroz transparentne, profesionalno provedene postupke poštovati i zaštititi od naknadnih političkih intervencija?
Natječaj za stadion Maksimir proveden je kroz međunarodni postupak, koji je privukao 88 radova iz više od 20 zemalja, a ocjenjivao ga je međunarodni žiri koji se sastojao od arhitektonskih stručnjaka zajedno s predstavnicima nadležnih javnih tijela i dionika, uključujući gradonačelnika Zagreba, ministra turizma i sporta te vodstvo nogometnog kluba. Pobjednički prijedlog, koji je podnio talijanski arhitektonski ured, izabran je jednoglasno. Naknadna javna polemika, političke izjave koje dovode u pitanje ishod i osporavanja rezultata izazivaju ozbiljnu zabrinutost za neovisnost, vjerodostojnost i pravnu sigurnost postupka natječaja. ACE u potpunosti poštuje neovisnost postupka preispitivanja koji je sada pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) i ne nastoji utjecati na njegov ishod. Iako su javna rasprava i zakoniti postupci preispitivanja legitimne i nužne sastavnice demokratskog upravljanja, oni ne smiju postati instrumenti za poništavanje neovisnih stručnih odluka na političkoj osnovi.
Javna tijela imaju i pravo i odgovornost utvrditi ciljeve i uvjete natječaja. Međutim, nakon što su ti uvjeti utvrđeni i žiri je donio svoju odluku, integritet postupka mora se očuvati. Političko neslaganje sa stručnom ocjenom žirija ne može samo po sebi predstavljati osnovu za poništavanje rezultata natječaja. Posljedice ovog slučaja nadilaze jedan stadion ili jedan natječaj. One se tiču ugleda Hrvatske unutar europske arhitektonske zajednice i povjerenja arhitekata diljem Europe u pravednost i pouzdanost njezinih postupaka javne nabave. Iskustva diljem Europe i šire pokazuju da smjela, pobjednička natječajna rješenja često nailaze na početni otpor prije nego što postanu gradske znamenitosti – od Eiffelova tornja do Centra Pompidou. Pekinški nacionalni stadion pokazuje da se pobjednički koncept može znatno prilagoditi nakon natječaja, uključujući njegov krov, kapacitet i proračun, bez odbacivanja odluke žirija.
Podsjetili su i na projekt Hrvoja Njirića (njiric+arhitekti) na Kajzerici: "Nasuprot tome, napušteni natječaji, uključujući zagrebački „Plavi vulkan” iz 2008., ostavljaju gradove bez i projekta i stadiona. Vjerujemo da će Republika Hrvatska očuvati svoju uglednu arhitektonsku tradiciju i ponovno potvrditi svoju predanost europskim načelima transparentnosti, jednakog postupanja i visokokvalitetnog izgrađenog okoliša. Stoga s poštovanjem tražimo da, ako DKOM potvrdi zakonitost postupka, odluka žirija bude poštovana te da se pobjednički koncept dalje razvija u strukturiranom dijalogu s klubom, njegovim navijačima, sigurnosnim službama i lokalnim stanovnicima".
Na kraju pisma stoji da bi ACE, zajedno s Hrvatskom komorom arhitekata, rado iskoristio priliku da se sastane s Plenkovićem i Tomaševićem kako bi razgovarali o tome kako se to može postići.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....