ZAGREB - Hommage majstoru grafike, slikaru i pjesniku Virgiliju Nevjestiću izložba je "DnEvNici SnOviĐeNJa" kojom će Muzej za umjetnost i obrt (MUO) prvi put nakon umjetnikove smrti 2009. godine, kroz tristotinjak grafika, crteža, ulja na platnu, pastela, akvarela i keramike, širu javnost podsjetiti na opus toga velikog umjetnika.
Izložba se otvara u četvrtak navečer, a u njezinu su središtu Nevjestićeve grafike koje su, smatra autor izložbe i ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović, sam vrh svjetske grafike što nije dovoljno valorizirano. Tomu je sigurno jedan od razloga osebujnost umjetnika koji se tijekom četiri desetljeća života u Parizu volio družiti 'izabrano', što za njega nije značilo i druženje s onim dijelom umjetničkoga svijeta koji se bavi promidžbom umjetnika, rekao je Gašparović koji je danas proveo novinare kroz izložbu koja tek što nije 'zaokružena'.
Jedna od postaja Gašparevićeve 'šetnje' kroz izložbu je i prostorija u kojoj je umjetnikov grafički alat visoke kvalitete, kao i stari grafički stroj iz 18. st. koji više nije u funkciji, a umjetnik ga je dobio od obitelji svoje supruge Danielle Brikar.
Fotogalerija s izložbe
Na umjetnikov život i stvaralaštvo podsjetit će i još jedan dio Nevjestićeva ateljea na Boulevard Saint Jacques 28, preko puta pariškoga zatvora, s odabranim uljima i štafelajem, a na samog umjetnika prostorija gdje su samo njegova fotelja i šešir. Bit će prikazan i dio njegova obujmom maloga pjesničkog opusa koji, uvjeren je Gašparović, tek treba valorizirati.
Nevjestić je uvijek bio samotnjak, rekao je Gašparović koji ga nije osobno poznavao ali je čuo mnoga svjedočanstva o umjetnikovu boemskom životu u Zagrebu gdje je živio gotovo kao klošar, a od samotnjačkoga puta nikad nije ni odstupio. Taj njegov skitnički duh potvrđuju i Nevjestićevi dnevnički zapisi kako oni napisani običnim perom, a osobito onih nekoliko tisuća ugraviranih ploča za koje je sam Nevjestić zapisao da su "ugravirane u zebnji i potrebi da što dalje budem od okoline, da se što više približim onim meteorima od kojih smo nastali - sve je samo još početak beskonačnosti iz koje će granuti svjetlost...".
Najbolji primjer toga je, zapisao je Gašparović, možda najkompleksnije Nevjestićevo djelo - grafička mapa "Le Journal du Vagabond" nastajala tijekom 1972. godine, a objavljena 1973. godine i u kojoj Virgil (pariška umjetnička inačica njegova imena) nije ni činio neku razliku između dnevničkih zapisa, grafičkih ploča ili poezije jer su sve to bili mediji u kojima je neprestano interpretirao stvarnost koja ga okružuje. Dodaje kako još za studija u Zagrebu Nevjestić razvija vrlo specifičnu ikonografiju fantazmagoričnih svjetova, ne slučajno od kritičara povezanu s boschovskim univerzumom, kojoj velikim dijelom ostaje vjeran do kraja života.
Gašparović vjeruje da je izložba u MUO tek prva prezentacija Nevjestićeve ostavštine i poticaj za buduće proučavanje opusa toga umjetnika i njegova začudnoga svijeta.
Virgilije Nevjestić (Nevistić) rođen je u Kolu, općina Tomislavgrad, 22. studenoga 1935. godine, a preminuo je u Parizu, 25. kolovoza 2009. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1963. godine a 1966. godine završio je specijalni odjel za grafiku. Od 1968. godine do svoje smrti živio je u Parizu gdje je 1987. godine osnovao L’académie Virgile na kojoj je predavao specijalni tečaj grafike, a predavao je i na Francuskom institutu za restauraciju umjetničkih djela.
Samostalno je izlagao u Zagrebu i Parizu i drugim europskim gradovima te u Vancouveru i New Yorku.