Velika izložba posvećena Leonardu da Vinciju otvara se danas u pariškom Louvreu, muzeju koji ima najviše slika ovog umjetnika, njih pet, uključujući i Mona Lisu.
Od Leonarda je sačuvano samo petnaest slika, pa Louvre, zapravo, posjeduje trećinu njegovih radova, a za ovu je prigodu, naravno, posudio i djela iz drugih muzeja.
Leonardo da Vinci umro je 2. svibnja 1519. godine, u Châteauu du Clos Lucé, i zato je u Francuskoj ostao popriličan broj njegovih radova. Izložbom, koja će trajati do 24. veljače 2020., obilježava se pet stotina godina od smrti ovog autora. Očekivanja su velika, muzej tvrdi da će to biti jedna od najvažnijih izložbi posvećenih Leonardu u povijesti. Kakve će biti gužve, nije teško pretpostaviti; naime, i prije same izložbe prodano je čak 260.000 ulaznica.
Polemike
Osim slika, izložit će se i 22 crteža, također iz kolekcije Louvrea. Osnivač Microsofta Bill Gates posudio je za izložbu “Kodeks Leicester”. Gates nije poznat kao kolekcionar, no kodeks u kojem su sabrana sva znanstvena razmišljanja velikog talijanskog majstora naprosto je morao imati te je još devedesetih na aukciji za njih izdvojio trideset milijuna dolara, što bi, prema današnjoj vrijednosti, bilo oko pedeset milijuna dolara. Kodeks je nakon Leonardove smrti nazvan po grofu od Leicestera koji ga je kupio u 18. stoljeću.
Uoči izložbe takvog profila živci su tanki, pa nije nedostajalo polemika. Primjerice, prošle je godine slikarica Lucia Borgonzoni, političarka talijanskog Senata i članica ekstremno desne stranke Lege, potegnula pitanje posudbi Leonardovih djela iz talijanskog muzeja, optuživši Francusku da Italiju tretira poput, kako se izrazila, “supermarketa za kulturu”. Pitala se i zašto si je Francuska uzela za pravo da obilježava obljetnicu.
Na sreću, ta je polemika brzo riješena. Ipak, ostalo je pitanje “Vitruvijeva čovjeka” koji se čuva u venecijanskoj Accademiji di Belle Arti. Sve je završilo na sudu, koji je ovih dana donio presudu prema kojoj rad može biti osam tjedana na izložbi, nakon čega se zbog krhkosti mora vratiti ondje gdje se izvorno čuva.
Misterij
Prema posljednjim vijestima, iako se danima spekuliralo o tome, slika “Salvator Mundi” neće biti na izložbi. O toj se slici već dugo vode rasprave i stručnjaci se ne mogu dogovoriti o njezinoj autentičnosti. Djelo je ušlo u povijest zabilježeno kao najskuplja umjetnina ikad prodana na nekoj aukciji. Pisali smo o tome da je slika, kojoj se nakon aukcije izgubio trag, najvjerojatnije na jahti saudijskog princa. Naime, na aukciji je 2017. godine sliku kupio anonimni kupac, koji je, navodno, licitirao u ime princa Mohammeda bin Salmana.
Potom se danima i mjesecima pisalo da će biti izložena u Abu Dhabiju, u novom muzeju koji je napravio Jean Nouvel. Nestrpljivo se očekivao dolazak slike, no slika od kupnje nije bila izložena javno, a gdje se danas nalazi, prepušteno je spekulacijama. Jedna verzija teme “Salvator Mundi” nalazi se na izložbi, a potpisana je kao “škola Leonarda da Vincija”. Po simbolici, motiv je isti, Isus koji drži kuglu u ruci i blagosilja, no različite su boje (na ovoj slici je u crvenoj odjeći, na najskupljoj slici svijeta u plavoj), a u detaljima se razlikuje i način na koji je naslikano lice.
Martin Kemp jedan je od stručnjaka koji su sliku, onu najskuplju, sa sigurnošću pripisali ovom umjetniku, a u međuvremenu je napisao i knjigu naslovljenu “Leonardo by Leonardo”.
Mnogi su drugi, međutim, osporili autentičnost. Ne mogu ju potvrditi ni kustosi pariškog muzeja. Naime, u jednom od intervjua koji su prethodili izložbi Vincent Delieuvin je rekao da je slika ili “sto posto Leonardova ili je dijelom rad talijanskog umjetnika u suradnji sa svojim studentima, ili je, pak, djelo njegovih studenata”, no da bi o konačnoj atribuciji mogao govoriti tek nakon što sliku vidi, što se, očito, neće dogoditi. Drugi kustos, Louis Frank, rekao je da je slika oštećena te da je, prema njegovu mišljenju, njezin samo dio sačuvan iz tog doba te da se upravo o tom dijelu vode polemike.
Različita lica
“Želja nam je pokazati različita lica Leonarda, čovjeka kojeg su podjednako zanimali matematika, geometrija, anatomija i slikarstvo”, izjavio je Vincent Delieuvin o izložbi za The New York Times. “Imao je sposobnost ne samo da oslika stvari izvana, nego i da pokaže što je iznutra: pokret i vibraciju života te unutarnje emocije”, rekao je, pak, Frank.
Na izložbi će se, među ostalim, moći pogledati crtež “Madona sa zdjelom voća”, kao i jedini poznati portret muškarca koji Leonardo potpisuje. Kako nije poznato tko je protagonist, prema simbolici slike pretpostavlja se da je glazbenik, pa je nazvan “Portret muzičara” i čuva se u Biblioteci Ambrosiana u Milanu.
Dio su izložbe i “Sveti Jerolim”, nedovršeni portret sveca koji se čuva u Vatikanskim muzejima (inače, mnoge su Leonardove slike nedovršene), “Djevica s djetetom i svetom Anom”, na kojoj je renesansni majstor radio najdulje, čak 20 godina i koja je, prema mišljenju kustosa pariške izložbe, njegova najambicioznija slika, te “Manuscript B”, koji je za izložbu posudio Francuski institut, a svjedoči o umjetnikovoj opsesiji letenjem. “Mona Lisa” ostaje na svojem mjestu, na kojem je i inače, a smatra se, naravno, ključnim eksponatom, koji inače dnevno pogleda oko 30.000 posjetitelja.
Na pripremama za izložbu pariški je muzej radio punih deset godina. Novo čitanje Leonarda nudi kroz šest poglavlja i oko 140 različitih radova.
Leonardo da Vinci, podsjetimo, rođen je kao izvanbračno dijete u toskanskom gradiću Vinciju 1452. godine, a radio je u Firenci i Milanu.