"Ova je izložba nadahnuta mojim odnosom prema mom tijelu te obitelji, ali i promišljanjima o reprodukciji naše vrste u dodiru s tehnološkom revolucijom te pitanjima što je originalno, a što reproducirano. Na slike gledam kao na svojevrsno arheološko nalazište naše vrste", predstavila je svoju zagrebačku izložbu "Reproduction" slikarica Selma Hafizović.
Izložba ostvarena u Galeriji Josip Račić zahvaljujući suradnji s Brankom Franceschijem, ravnateljem Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, te kustoskoj koncepciji povjesničarke umjetnosti Romine Peritz, uranja u meditaciju "našeg odnosa prema prirodi, tehnologiji i kreaciji u kontekstu razvoja umjetne inteligencije" te se zanima za "izvor i budućnost stvaranja te funkciju ženskog tijela" u tome kontekstu.
Neki od izložaka, koji zrcale temu reprodukcije su, primjerice, slika "Zec" koju je, objašnjava Peritz, "naslovila prema životinji koja je simbol reprodukcije" i na kojoj se "bavi djetinjstvom, očekivanjima od vlastitog tijela kao i sjećanjima na stvari iz prošlosti", zatim rad "Tootsie Roll" koji, pak, nastavlja Peritz, "predstavlja muško tijelo u svemiru te na duhovit način pristupa temi reprodukcije – kroz svemir plutaju gigantski spermatozoidi".
Posebno se izdvaja slika "Ruža" koja s "motivima ružičastog cvijeća na neutralnoj pozadini podsjeća na starinske tapete dok je u središtu kompozicije amorfna crvenkasta forma kojom aludira na oblik maternice".
Iako "ostvareni u tradicionalnom i klasičnom mediju slikarstva" u njenim radovima se pronalazi nešto "konceptualno", kaže Peritz koja naglašava da ovoj umjetnici slikarstvo služi kao "sredstvo za postavljanje pitanja, poligon za progovaranje o temama koje nadilaze umjetnički kontekst i koje su više društvenog i filozofskog karaktera".
"Slikarstvo je tjelesno procesuirana i duboko integrirana informacija, ono je odraz naše prošlosti i mnogo traži od nas", kaže Hafizović koja od gledatelja ‘traži‘, kaže Peritz, da se "izravno uključi u kreativni čin" i "bori da upotrijebi svoju maštu da doživi djelo, kao što je, uostalom, i onda radila u njegovu stvaranju".
"Želim da moj gledatelj bude u stanju kognitivne disonance. To koristim kao trik kako bih angažirala gledatelja i navela ga da sudjeluje. Mislim da ova metoda aktivira tijelo gledatelja, koji protiv svoje volje, postaje uključen i odgovoran za rezultat. Njegova je kreacija pitanje odgovornosti i moći", priznaje Hafizović, koja nakon jedanaest samostalnih te isto toliko skupnih izložbi u Londonu, New Yorku, Philadelphiji, Stuttgartu, Ljubljani i Dubrovniku svoj rad prvi put predstavlja pred zagrebačkom publikom.
Umjetnica koja je rođena u Mostaru, odrasla u Južnoj Kaliforniji danas stvara na relaciji New York - Dubrovnik. Kako se u njenim slikama ogledaju Dubrovnik ili multikulturalnost New Yorka te kako sredina u kojoj stvara oblikuje njeno stvaralaštvo je, kaže Hafizović, teško reći jer je "posao umjetnika da uvijek bude stranac".
"Ne možemo vidjeti neku sredinu ako smo dio nje", smatra slikarica koja se okušala i u kustoskim projektima poput Gatare na Dubrovačkim ljetnim igrama 2021. i Get Out of My Star Chart (Izađi iz moje zvjezdane karte) u Muzeju Nikola Tesla, u Zagrebu 2020.
Izložba je otvorena do 30. travnja.