Godinama je iza zavjese sakrivala ovu sliku. Imala je za to dobar razlog

Mors Imperator ("Smrt je vladar"), simbolična slika njemačke umjetnice Hermione von Preuschen iz 1887., trebala je biti izraz prolaznost slave i moći. No vlasti su strahovale da bi se mogla protumačiti kao izrugivanje ostarijelog, devedesetgodišnjeg njemačkog cara Vilim I. (Wilhelm I.) pa su odbile njezinu prijavu za godišnju izložbu Berlinske akademije umjetnosti.

Djelo koje portretira kostura obavijena plaštom s hermelinovim krznom i okrunjena nazubljenom, željeznom krunom, koji stopalo naslanja na globus, a šakom obara kraljevsko prijestolje, izloženo će biti u berlinskom muzeju Alte Nationalgalerie, piše The Guardian.

Umjetnica, koja - prema kustosici izložbe - nije namjeravala uvrijediti monarhiju, rođena je u Darmstadtu 1854. godine. Bile je pjesnikinja, svjetska putnica i slikarica poznata po svojim velikoformatnim i ekstravagantnim povijesnim mrtvim prirodama. Na Međunarodnom ženskom kongresu u Berlinu 1896. održala je strastveni govor tražeći da se ženama omogući obrazovanje na umjetničkim akademijama.

„Hermione von Preuschen bila je odvažna, nije joj nedostajalo samopouzdanja i bila je rana zagovornica ženske emancipacije. Ali nije bila politička osoba i nema zapisa da je imala bilo kakve antimonaírhističke porive. Uostalom, i sama je potjecala iz plemstva", objasnila je povjesničarka umjetnosti Birgit Verwiebe.

Iza zavjese

Detaljna proučavanja slike nisu dala nikakve znakove skrivene namjere da se kostur poistovjeti s njemačkim carem, dodala je. Grb na prijestolju proizašao iz mašte, može se usporediti s francuskim kraljevskim obilježjima. Kruna optočena dragim kamenjem, koja pada na tlo u donjoj polovici slike, bazira se, smatraju istraživači, na francuskoj kraljevskoj kruni iz Louvra.

Spomenuta slika zamišljena je kao prvi dio ciklusa od 10 slika koje prikazuju teme vezane za život, smrt i ljubav.

Pogođena primljenom odbijenicom, tada tridesettrogodišnja slikarica pisala je njemačkom caru i pruskom kralju kako bi objasnila svoje namjere. Wilhelmov tajnik odgovorio je da monarh nema problema s temom njezine slike te da odluka ovisi o onima na kojima je i prosudba njene estetske vrijednosti.

Akademija je zatim rekla da je sliku odbila na temelju kriterija vezanih za umjetničku vrijednost te je opisala kao "neumjetnički izraz iskrivljene misli".

Situacija je dodatno eskalirala kada je umjetnica u berlinskim novinama objavila pismo vezano za slučaj te unajmila prodajni prostor u Leipziger Strasse u središtu Berlin. Izloženu sliku skrivala je iza zavjesa kako bi je mogla dramatično otkriti.

Izložba je postala glavnom temom i umjetnici preko noći donijela slavu.

"Mors Imperator" 1892. je godine prodana švicarskom poslovnom čovjeku. Nakon smrti umjetnice, njene kćeri njezina preostala su djela donirale malom kvartovskom muzeju u berlinskoj gradskoj četvrti Alt-Mariendorf.

"Von Preuschen je bila inteligentna, visoko obrazovana, ali i vrlo emotivna osoba, koja je cijeli život provela boreći se s velikim pitanjima o životu, smrti i sudbini", zaključila je Verwiebe.

Vilim I. umro je 1888., u godini tri cara - Vilim I. naslijedio je sin Fridrik (Friedrich), koji je preminuo samo 99 dana nakon oca pa je prijestolje ubrzo pripalo Vilimu II. (Wilhelm II.).