UGODA ZA ZATVORENIKE

Hoće li zatvori u Sisku i Rijeci ovako izgledati? Tržnica sa svježim voćem, dizajnerski namještaj...

Mural norveškog street artista Dolka

 Trond Isaksen/Shutterstock Editorial/Profimedia/Trond Isaksen/shutterstock Editorial/profimedia
‘Ako arhitektura pojedince može gurnuti u depresiju i druge mentalne poremećaje, može učiniti i suprotno‘ tumače teoretičari arhitekture

Hrvatska bi, kao odgovor na sigurnosne izazove, prekapacitiranost te zastarjelu infrastrukturu trebala dobiti nove zatvorske kapacitete u Sisku, Gospiću i Osijeku.

O tim planovima u svome je tekstu pisao novinar Jutarnjeg lista Dušan Miljuš, pritom podsjetivši na najavu početka realizacije projekta modernizacije zatvorskog sustava, čime se želi rasteretiti zatvorski sustav. Prema riječima ministra Malenice, piše Miljuš, u planu je "najstroži kompleks unutar našeg zatvorskog sustava s najvišom razinom sigurnosti i najvišim standardima poštivanja ljudskih prava".

U stvaranju atmosfere koja bi promovirala poštovanje ljudskih prava važnu ulogu igraju i arhitektura i dizajn, 2016. je godine u intervjuu za The Guardian objasnila Isabel Hight, stručnjakinja koja je do tog trenutka 35 godina profesionalnog života posvetila savjetovanju pri razvoju i upravljanju zatvorima u zemljama poput Ruande i Sudana.

"Arhitektura šalje tihu poruku svakome tko uđe u neki prostor. Poručuje ti što da očekuješ te koje su granice ponašanja. Isto vrijedi i za zatvor. Moje je mišljenje da je pri stvaranju okoline u kojoj zatvorenici mogu živjeti, a da nisu institucionalizirani, dizajn ključan. To podrazumijeva prostore s pomoću kojih mogu ostati u kontaktu s obiteljima, radom, obrazovanjem te sportom", objasnila je Hight.

image

Mural norveškog street artista Dolka

Trond Isaksen/Shutterstock Editorial/Profimedia/Trond Isaksen/shutterstock Editorial/profimedia
image

Zatvor za mlade, Marseille

Boris Horvat/Afp
image

Ila Prison

Glefs As/Afp

Kažnjava li zatvor osuđene arhitekturom, kao što u članku o zatvoru u Leobenu konstatira New York Times? "Zgrada je metoda", tvrde.

image

Halden Fengsel

Trond Isaksen/Shutterstock Editorial/Profimedia/Trond Isaksen/shutterstock Editorial/profimedia
image

Centar za aktivnosti

Trond Isaksen/Shutterstock Editorial/Profimedia/Trond Isaksen/shutterstock Editorial/profimedia

Arhitektura utječe na ljudski um. Okolina u kojoj živimo djeluje na našu podsvijest, piše portal Rethinking The Future.

"Ako arhitektura pojedince može gurnuti u depresiju i druge mentalne poremećaje, može učiniti i suprotno. Taj potencijal s kojim arhitektura i dizajn računaju, mora zanimati arhitekte. (...) u gradnji zatvora dizajn je važan i zahtjeva konstantna istraživanja i svježe pristupe", smatraju.

Odvojenost zatvorenika jednih od drugih te od zaposlenika zatvora također ima negativan efekt na mentalno zdravlje pa je najbolje da dizajn ide u prilog kretanju obiju skupina te njihovu kontaktu, dodaje Hight, koja spominje i važnost aktivnosti u zatvorskoj sredini.

Jedan od primjera zatvora čija arhitektura pridonosi "mentalnoj i fizičkoj dobrobiti zatvorenika te sigurnom i ugodnom radnom mjestu za zaposlene", onaj je zatvora Storstrøm, mišljenje je arhitektonskog ureda C.F. Møller Architects. Ovaj zatvor, koji se nalazi u danskom gradu Nørre Alslevu, osmišljen je s namjerom da bude najhumanija kaznionica zatvorenog tipa u službi resocijalizacije.

Jedan od arhitektonskih izazova je bio, kažu, zatvor visoke sigurnosti učiniti manje nalik instituciji. Generalna je namjera bila stvaranje ustanove koja asocira na malu, provincijalnu zajednicu te zatvorsko iskustvo čini poznatim i raznorodnim. Kako strukturom podsjeća na okolna sela, zatvor postaje prirodni dio krajolika.

Kao primjer "humanog zatvora" neki navode i Anstalten, zatvor visoke sigurnosti u Nuuku, glavnom gradu autonomnog teritorija Kraljevine Danske i najvećeg otoka na svijetu - Grenlanda. Kompleks iza kojeg stoje arhitekti danskih studija Schmidt Hammer Lassen i Friis & Moltke dovršen je 2019. godine, sadrži prostorije za rad, obrazovanje, sport, zatim knjižnicu, zdravstveni centar te kapelicu, piše Dezeen.

image

Ila Prison

Glefs As/Afp
image

Ila Prison

Glefs As/Afp
image

Norrtaelje, Švedska

Jonathan Nackstrand/Afp

"Ovaj koncept ‘humane ustanove‘ oponaša ritam i strukturu svakodnevnog života", tvrde arhitekti. Smješten između planinskog krajolika i fjorda, Anstalten je dizajniran s ciljem da se "glatko uklopi" u okoliš te zatvorenike poveže s prirodom.

"Poštovanje i dignitet srce su ovakvog dizajna", kažu arhitekti te nastavljaju: "Kontrast između ljepote i grubosti bio je nit vodilja pri dizajniranju Anstaltena. Fokusirali smo se na otvorenost, svjetlost, poglede, sigurnost i fleksibilnost, a u proces dizajniranja smo uklopili i lokalnu kulturu".

Na granici s danskim susjedom - Švedskom, u norveškom gradu Haldenu, smješten je istoimeni zatvor Halden koji je New York Times opisao kao "najhumaniji zatvor maksimalne sigurnosti na svijetu‘. Na njegovu ulazu nema, pisao je NYT, smrtonosnih električnih ograda, oštrih namotanih žica niti drugih opasnih i prijetećih mjera opreza. Prostorije tog zatvora su "moderne, vedre i dobro uređene", atmosfera je "tiha i mirna", a zatvorenicima je omogućena "relativna sloboda kretanja".

"(...) zatvaranje i rehabilitacija su vječno u međusobnoj tenziji i arhitekti su smatrali da bi ih zid mogao oboje predstavljati", komentirala je Gudrun Molden, jedna od arhitektica spomenutog zatvora taj simbol te instrument kazne. Ovaj projekt, na kojem je ured HLM arkitektur sudjelovao s uredom Erik Møller Arkitekter, predstavlja srednji put između oštre i blage kazne, "pokušaj da se u prvi plan prometne ideja da su, iako im je oduzeta sloboda, osuđeni kriminalci u zatvorskom sistemu na putu oporavka", piše Arch Daily. Ustanova je smještena u šumsko područje, a "tvrdi" materijali predstavljaju zatvaranje, dok se "meke" materijale povezuje s rehabilitacijom i rastom, elaborira NYT.

image

Mural norveškog street artista Dolka

Trond Isaksen/Shutterstock Editorial/Profimedia/Trond Isaksen/shutterstock Editorial/profimedia
image

Halden Fengsel

Trond Isaksen/Shutterstock Editorial/Profimedia/Trond Isaksen/shutterstock Editorial/profimedia
image
Trond Isaksen/Shutterstock Editorial/Profimedia/Trond Isaksen/shutterstock Editorial/profimedia

Na jugu Francuske, u Marseilleu, izgrađen je pak "topli i robusni" centar za preodgoj maloljetnika. Za projekt je odabran arhitektonski studio Combas iz Nice. Tražili su se, naime, prijedlozi koji bi promovirali rehabilitaciju i edukaciju, a ne isključivo ograničenja, piše Dezeen.

"Tipičan zatvor" nije, tvrdi Architectureau, niti australski West Kimberley Regional Prison."Vidljivih elemenata osiguranja poput visokih zidova, rešetki i teškog građevnog materijala koji često dominira zatvorskom arhitekturom - nema", navode. Umjesto toga, prisutan je osjećaj otvorenosti. "Zatvor je to dizajniran tako da se i zatvorenici i posjetitelji, koliko je to moguće, osjećaju dobrodošlo", smatraju.

Zatvor, koji odgovara na specifične potrebe Aboridžina, kreirali su TAG Architects u suradnji s Iredale Pedersen hook Architects. Dok prvi, naime, imaju iskustva s dizajniranjem kaznionica, potonjima su specijalnost projekti vezani za domoroce.

Hrvatskoj geografski mnogo bliži primjer zatvora koji se ističe arhitekturom onaj je Justizzentruma Leoben u Austriji. "Maksimalna sigurnost vani, maksimalna sloboda unutra", moto je arhitekta Josefa Hohensinna koji je za NYT ustvrdio da je vanjski zid sasvim dovoljan da spriječi bijeg zatvorenika.

image

Nanterre, zatvor

Nicolas Nicolas Messyasz/Sipa Press/Profimedia/Nicolas Nicolas Messyasz/sipa Press/profimedia

"To su kriminalci, ali i ljudska bića. Što im je ovdje život normalniji, to im je manje potrebna resocijalizacija kada izađu", rekao je za NYT čovjek koji je zatvor dizajnirao te zaključio: "Dostojanstvo zatvorenika je sve do čega mi je stalo".

Illa Prison, kod Osla, gdje je bio i zloglasni Breivik, također imaju jedan od najbolje dizajniranih zatvora na svijetu, pa čak i tržnicu s voćem. Ne zaostaje niti Norrtaelje, Švedska, kuhinja im izgleda kao u Masterchefu. Hvali se i dizajn zatvora Kronoberg, također u Švedskoj.

image

Kronoberg, Švedska

Fredrik Sandberg/Tt News Agency Via Afp

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. travanj 2024 18:52