Izložba “Na iglama - modni dizajn Igora Galaša”, međunarodno nagrađivanog modnog dizajnera, otvara se večeras u Muzeju za umjetnost i obrt. Izložba će predstaviti njegov dugogodišnji opus kreacija u pletivu.
Galaš je, naime, jedini domaći dizajner koji čitavo svoje djelovanje koristi ručno rađeno pletivo, što mu je i donijelo titulu hrvatskog kralja pletenine. Galaševe kreacije u pletivu, osim toga, donijele su mu još jednu titulu, onu Svjetskog ambasadora mode. Kustosica je izložbe Andrea Klobučar.
U pozivu na izložbu među ostalim stoji da koristeći tradicionalne tehnike pletenja stvarate artwear tj. nosivu umjetnost. Što ćemo moći vidjeti na izložbi?
- Odjeću i crteže iz nagrađivanih kolekcija, izložaka je preko osamdeset. Kustosica izložbe nije se odlučila za retrospektivu, već za tematski pristup mojem radu, interpretaciju pojmova kao što su dekonstrukcija, ekološka osviještenost, a pokazat će se i brand Mamita na kojemu surađujem sa svojom majkom.
Upravo ste se uz majku i zaljubili u pletenje?
- Da, gledao sam je kao mali kako plete, i fasciniralo me tom prigodom kako sve nastaje od jedne niti. No dugo se nije bavila pletenjem, posao koji je tada radila i obitelj oduzimali su joj previše vremena. Sada je u penziji i ima prigodu vratiti se poslu koji voli. Često me pitaju imam li žene koje pletu za mene, za sada smo samo mama i ja. Rado bih zbog situacije u zemlji razvio neki podbrand, pa pružio priliku i drugima. No, sve s vremenom.
U ekološku osviještenost spada i vuna koju koristite, od istarskih ovaca, za koju ste svojedobno dobili nagradu za Etnokreaciju Hrvatske?
- Da, riječ je o jako lijepoj suradnji s kućom “7 nit” iz Rovinja. Vuna je od istarskih ovaca, prerađena je u Iloku. Odnosno, kolekcija je protkana elementima etno baštine u poveznici Istre i Slavonije, istarskih ovaca i klinastog ruha u ručno pletenim odjevnim komadima i prirodnih ručno tkanih materijala u inspiraciji baranjske žetve, slavonske odjeće za polja. Interpretirali ste i liturgijsko ruho na suvremen način?
Igor Galas
- Baština mi je oduvijek bila zanimljiva tema. MUO, inače, ima i par vrlo zanimljivih primjeraka liturgijskog ruha izloženih u stalnom postavu. Dugo sam vremena želio ispitati kako se može interpretirati ovu temu na suvremeni način, i dobio sam priliku. Naime, u crkvi Blažene Djevice Marije Žalosne, u Križevcima odakle sam, zamolili su me da za napravim liturgijsko ruho za misnicu, što mi je bio velik izazov, počevši od proučavanja simbolike boja pa nadalje. To me zanimalo od malih nogu, a majka je imala sluha za to što radim.
Uz izložbu u njujorškoj MoMA-i “Is Fashion Modern?” bile su mnoge polemike oko toga je li moda za ovaj tip muzeja. Zašto polemike?
- Izgleda mi u posljednje vrijeme da je moda sve više komercijalizirana, kada sam ja počinjao, scenom su vladali Yohji Yamamoto i Aleksander McQueen. Unatoč tome, nikako ne opravdam takva osporavanja jer moda je dio umjetnosti, ona je živuća umjetnost, na modi se puno može puno toga iščitati o duhu vremena. U svakom slučaju, dobro je imati kritike i dobre i loše, važno je da se nešto događa.
Imali ste i pauzu, nakon prometne nesreće?
- Da, bilo mi je teško mirovati, iako u početku sam jedva mogao hodati, a desnu ruku nisam dugo mogao koristiti. Bilo je to prije par godina, 2013. Tada je i nastao brand Mamita. Bilo je to vrlo ranjivo razdoblje za mene. I kako to obično biva, nakon pauze znao sam se preusmjeriti u ono što me dodatno zanima, učlanio sam se u Ulupuh, odlučio izlagati na žiriranim izložbama. Shvatio sam da sam ranije postao dio mašinerije, da nisam znao stati. Sada sve ide u pravcu u kojemu želim da ide.
Što ćete pokazati na modnoj reviji?
-Revija će biti na zatvaranju izložbe, na kraju siječnja. Pokazat ću kolekciju Mamita za proljeće i jesen. I svoju najnoviju kolekciju, vezanu uz kazalište. Ovu kolekciju prati i doza monumentalnosti, koju sam pokazao i u svojem diplomskom radu vezanom uz “Gospodara prstenova”. Bilo je osamdeset modela u kolekciji, na kojoj sam više od tri godine sam radio na tome s mentoricom Ninom Režek Wilson. Bio je to težak rad, no postavio me na modnu scenu na način na koji sam želio.