Pandemija korona virusa i zagrebački potres vratili su posjećenost hrvatskih muzeja dvadeset godina unazad, točno u 2001. - godinu kad je broj zabilježenih posjeta prvi put prešao milijun, javlja Muzejsko dokumentacijski centar: "U 2020. naši su muzeji ostali bez gotovo četiri milijuna posjetitelja zabilježivši pad od 72 posto sa 5,2 milijuna iz 2019. na 1.462.667 tijekom prošle godine".
U anketi koju su proveli iz MDC-a od 162 muzeja upisana u Upisnik javnih i privatnih muzeja dobiveni su podaci od 130 muzeja, što predstavlja odaziv od 80,2 posto. Maja Kocijan primjetila je sljedeće: "Premda je lockdown za hrvatske muzeje završio već 27. travnja tako da su zbog pandemije bili zatvoreni svega mjesec i pol, za razliku od europskih koje je korona pola godine držala zatvorenima, podaci o posjećenosti hrvatskih muzeja podjednako su porazni kao i u državama koje svoje kulturne ustanove još ne otvaraju. Jedan od faktora koji je hrvatske muzeje dodatno devastirao je potres od 22. ožujka.
Najposjećeniji muzeji
Zbog šteta na zgradama trećina stalnih postava zagrebačkih muzeja ostali su zatvoreni tako da su prošle godine izgubili više od milijun posjetitelja i zabilježili pad od 78,5 posto sa 1.365.348 u 2019. na 293.002 u 2020. Kada taj rezultat usporedimo s 2019. vidi se da su svi zagrebački muzeji zajedno u 2020. ostvarili manji posjet od onoga koji je Galerija Klovićevi dvori imala godinu dana ranije. Taj najposjećeniji zagrebački muzej u 2020. bilježi pad od 84 posto, potresom oštećeni Muzej za umjetnost i obrt 78 posto, a Tehnički muzej Nikola Tesla 79 posto.
Milijun posjetitelja nestalo je i u kategoriji stranih turista koji posljednjih godina čine gotovo četvrtinu svih posjetitelja hrvatskih muzeja, navode, dalje iz MDC-a. Prošle godine zabilježen je pad od 81 posto sa 1.228.216 turista u 2019. na 233.341 u 2020. "Vjerojatno je taj postotak i veći, no neki muzeji poput Dubrovačkih, Hrvatskog muzeja turizma ili Muzeja Apoksiomena ne bilježe tu kategoriju posjetitelja. Turistički pad najviše su osjetili najposjećeniji hrvatski muzeji kojima velike brojeve nose antički spomenici poput Arene u Puli ili Dioklecijanovih podruma. Muzej grada Splita, podsjećaju, tradicionalno drugi najposjećeniji hrvatski muzej, u 2020. zabilježio pad od 90 posto sa 389.814 posjetitelja iz 2019. na 41.417 u prošloj godini s time da je u samoj kategoriji posjetitelja turista pad još veći - 95,7 posto.
Arheološki muzej Istre posljednjih šest godina najposjećeniji hrvatski muzej i ove je godine sa 163.657 posjetitelja na prvome mjestu “top liste” premda mu je 2020. donijela pad od 71 posto. Ovaj je muzej, inače, na ulaznicama izgubio gotovo četiri milijuna kuna. Dubrovački muzeji koji su godinama među pet najposjećenijih u 2020. izgubili su 86 posto posjetitelja.
Louvre
Ovi porazni rezultati u skladu su s procjenama i analizama koje su na globalnoj i EU razini izradili ICOM i NEMO. Slične statistike dolaze i iz najposjećenijih muzeja poput pariškog Louvre-a koji je također izgubio 72 posto posjetitelja. Iz MDC-a zaključuju: "Premda se hrvatska situacija u mnogo čemu ne može usporediti s onom koja je u Europi i svijetu uz milijune posjetitelja odnijela i stotine milijuna eura zarade, natjerala muzeje na prodaju građe kako bi opstali, samo američki muzeji ostali su bez 30% djelatnika, a svakom trećem prijeti zatvaranje - ono što je jedino u ovim nesigurnim vremenima sigurno jest da će put do oporavka trajati godinama. A do tada se treba, kako to već glasno govore predstavnici sektora – okrenuti građi, svojim ustanovama i lokalnoj sredini, promišljajući nove modele rada i odnosa sa zajednicama kojima služimo".