Uz seriju crno-bijelih ulja na platnu koja prikazuju Elvisov život i horoskop, crteže Billa Traylora, bivšeg roba koji je proizveo stotine životinjskih silueta u svojim 80-ima te one Martína Ramíreza, poznatog po tunelima i kaubojima iz snova koje je napravio u kalifornijskim mentalnim ustanovama, među zapaženijim radovima na ovih dana održanom sajmu Outsider Arta u New Yorku su i ona s potpisom hrvatskog slikara Slavka Kopača (1913. -1995.).
Kopača je na tom najvećem njujorškom sajmu posvećenom radovima samoukih i marginaliziranih umjetnika predstavila Udruga ArtRencontre iz Pule, koja je u proteklih nekoliko godina otkupila veći dio ostavštine slikara te udruženje Kopac Committee Association iz Pariza.
"Kopač kao akademski obrazovan slikar ne pripada kategoriji samoukih umjetnika, ali je za svog života, svojim radom i posvećenošću, uz Jean Dubuffeta, odigrao jednu od ključnih uloga u stvaranju art brut pravca i njegovih temelja", ističe Tamara Floričić iz Udruge ArtRencontre.
"1948. godine, odmah po Kopačevom dolasku u Pariz, Jean Dubuffet ga je imenovao glavnim kustosom i arhivistom kolekcije Art Brut te je Kopač tu ulogu obnašao sve do preseljenja kolekcije u Lausanne (Švicarska) 1975. godine. Stoga je bila želja predstaviti ga kao čovjeka koji je bio u službi ove umjetničke scene od njenih početaka. Za Slavka Kopača umjetnost art brut-a jedina je čista i netaknuta, umjetnost neopterećena normama kako je jednom zaključio u intervjuu iz 1984. godine".
Kopačeva djela ostavila su dojam i na kritičara New York Timesa. Uz napomenu da Kopač nije bio umjetnik autsajder te da se školovao na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti njegove radove opisuje kao "krajnje čudne ali šarmantne". Posebno izdvaja "kornjaču koja ironično okreće glavu poput kazališnog glumca" i sliku"Homage to Christopher Columbus" iz 1949., "koja uključuje nešto što se čini kao referenca na brodove za robove".
"Kopačeva skromnost, njegova samotnjačka, asocijalna i pomalo tajnovita osobnost uvelike su pridonijeli da bude zasjenjen. Jean Dubuffet portretirao ga je 1982. kao prijatelja savršenog profila potpuno izvan profesionalnih umjetničkih krugova, s potpunim zanemarivanjem novčane dobiti i samopromocije, s namjerom da živi povučenim životom usamljenika. Nije potrebno spominjati da se njegov opus može smjestiti samo u neidentificiranu zonu, neodređeno mjesto, neistražen teritorij", piše među ostalim na web stranici sajma o Kopaču.
Prvi je to put da su Kopačeva djela predstavljena u New Yorku, ukupno devet radova činilo je njegovu izložbu "An insider artist in the service of outsiders". Međutim, iako je sajam prodajnog karaktera Kopačeva djela nisu se mogla kupiti. "Kopača smo htjeli predstaviti kao velikog umjetnika ali i kao kustosa i vrlo važnu osobu za pokret Art Brut", tumači Tamara Floričić. "Drago mi je da su brojni posjetitelji sajma među kojima su bili ljudi iz svijeta umjetnosti, entuzijasti, sveučilišni profesori, novinari, prepoznali Kopača i njegova izričaja".
Udruga ArtRecontre, kako ističe nadalje, za ovaj se nastup udružila s pariškom asocijacijom KopacCommittee koja sa znanstvenog aspekta proučava nasljeđe Slavka Kopača i njegov umjetnički izričaj. U New Yorku su tom prigodom predstavili i knjigu "Shadows and Materials" čiji su autori Fabrice Flahutez, Pauline Goutain I Roberta Trapani, a koju je prošle godine objavio ugledni izdavač Gallimard.
"Ne želimo da Kopač ostane zaboravljen i zanemaren, imamo velikana s kojim se doista možemo u svijetu ponositi", kaže Tamara Floričić.
Kada je pak riječ o budućim planovima s Kopačem iz Udruge ArtRecontre najavljuju izložbu u Centru Pompidou. "Imamo dogovorenu izložbu nakon što se muzej obnovi, možda čak i prije budući da će se parcijalno obnavljati, u drugoj polovici 2023. ili 2024. godine", kaže Tamara Floričić.
Na Kopačevu galeriju odnosno mjesto gdje će se kroz stalni postav moći vidjeti njegova djela u vlasništvu Udruge za sada ćemo ipak još morati pričekati. "Imamo veliki projekt u planu, koji će jednim dijelom biti rezerviran za Kopača. U fazi smo izrade idejnog rješenja. Planiramo kontaktirati vodeće svjetske arhitekte, ali to je dugoročni plan".