U izdanju Etnografskog muzeja izašla je, a u petak je i promovirana, knjiga Iris Biškupić Bašić 'Zbirka dječjih igračaka i igara'. Riječ je o znanstvenom istraživanju, prvom opsežnijem na ovu temu, kojom se autorica bavi niz godina. Prethodno je u muzeju i priredila izložbu i pokrenula akciju sakupljanja igračaka s etnološkog aspekta vrijednih pažnje, pa se u zbirci danas nalazi osam stotina kompleta igračaka i igara. U knjizi se, uz opis pojedinih radova, i kontekstualizaciju igračaka kroz povijest, mogu pronaći i dokumentarne fotografije djece iz prošlosti s pojedinačnim igračkama, fotografije dućana koje su te igračke prodavale, a izvor informacija za temu su i novine iz pojedinih razdoblja.
Duga tradicija
Nakon opsežne obnove Etnografskog muzeja, igračke će imati i stalno mjesto u postavu. Predmeti istraživanja Iris Biškupić Bašić su raznoliki, od tradicijskih drvenih igračaka upisanih na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine, pa sve do Barbika. Igračke su porculanske, olovne, metalne, papirnate, plišane, tekstilne, izrađene u raznim dijelovima svijeta, od 19. stoljeća do danas. Uz pojedinu su igračku zabilježene i priče o njoj, iz djetinjstva darovatelja.
U knjizi se puno pažnje posvećuje i kazivačima. Jedna od njih, Marija Tomljenović, primjerice, prisjećala se kako je kao dijete odlazila na Gornji grad i zastajala pred izlogom na uglu Tomićeve i Ilice, gdje je tridesetih godina bio dućan s igračkama. U zbirci su i igračke iz tog dućana. U Zagrebu u Dugoj ulici, današnjoj Radićevoj br. 23, dućan igračaka imao je Mijo Krešić, igračke su se kupovale u dućanu Kastner&Ohler u Ilici, u Osijeku je početkom 20. stoljeća štand imao Bazar Gerard.
Tvornice igračaka razvile su se pedesetih godina prošlog stoljeća, a najpoznatije su bile Biserka u Zagrebu, Jugoplastika u Splitu te 25. maj kod Labina.
Povijest tvornice Biserka, primjerice, nikad nije sustavno obrađena, iako je u svoje vrijeme bila prva koja je izvan Amerike imala pravo na proizvodnju Walt Disney igračaka.
I uz priču o ovoj tvornici važna su sjećanja. Naime, Darija Hercigonja, praunuka Olge Volčanšek, jedne od prvih radnica, sačuvala je fotografije, pisane dokumente i novinske članke. Igračke iz tvornice, inače, sakuplja i kolekcionar Toni Politeo. A sama je tvornica dobila ime po kćerki radnice Olge, tada 15-godišnjoj Biserki koja je često posjećivala svoju majku, zaposlenu na radnom mjestu “bojadisar dječjih lutaka”.
Hrvatske igračke, iz knjige 'Zbirka dječjih igračaka i igara' Iris Biškupić Bašić
Tvornica Jugoplastika, pak, bila je “najveći kolektiv u Dalmaciji” osnovana je na jesen 1952. godine, a u temelju je bila izrada gotovih proizvoda široke potrošnje – u pogonu Grohotama na Šolti bilo je zaposleno 200 radnika, čak 60 posto stanovništva, pa su u novinama izlazili i naslovi tipa 'Lutke iz Grohota spasile Šoltane'.
Majstorska radionica
Izuzetak od ove masovne proizvodnje bila je majstorska radionica Ružice Vavre, koju je naslijedila njezina kći Dolores. S kućnom je radinosti počela 1949., a igračke je prodavala robnoj kući Nama, trgovini Jorgovan i Narodnim rukotvorinama. Majstorsku je radionicu otvorila početkom šezdesetih, kada je i izradila i prvu plišanu igračku, medvjedića s pokretljivim udovima i glavom, koje je zaštitila, kao i niz kasnijih igrački. Manje je poznato kako je Walt Disney želio proizvoditi plišane igračke prema njegovim nacrtima, a zvala ju je na suradnju i znamenita pariška kuća Lafayette. Svaku je igračku oslikavala umjetničkim bojama. Radila je i za televizijsku emisiju 'Mendo i Slavica'. Njezina je kći muzeju poklonila četrdesetak igračaka iz njihove radionice.
S godinama se igračke mijenjaju pa su, primjerice, lutke s dječjim licima zamijenile one odraslih žena, najpoznatija je Barbie, kasnije dolaze Bratz, Monsterice, Winx, popularni su i likovi iz animiranih filmova – također su u zbirci. Kao model za Barbiku poslužila je protagonistica karikature Reinharda Beutheiena, iz njemačkog časopisa Bild. Na početku djeca nisu bila uopće zainteresirana za lutku sa stasom odrasle žene. Međutim, nakon što je lik preuzela Ruth Handler, supruga suosnivača tvrtke Mattel, i nazvala ju Barbie, prema kćeri jednog od vlasnika tvrtke, proizvodnja je porasla.
Što se, pak, tiče umjetničkih igračaka domaćih autora, u fundusu su muzeja igračke iz serije 'Somwhere City' Gorana Lelasa. Riječ je o igračkama koje su oduševile kustosicu za dizajn MoMA-e Paula Antonelli, koja je dogovorila produkciju igračaka kako bi ih prodavali u njujorškom muzeju. U MoMA-i se prodaje i igračka dizajnera mlađe generacije Marka Pavlovića, 'Oblo Spheres'.