ZAGREB - Do pojave kataloga za aukciju “Europski slikari 19. stoljeća”, koja će 2. lipnja održati u londonskom Sotheby’su, smatralo se da je slika “Umjetnikove kćeri” cavtatskog umjetnika Vlaha Bukovca nepovratno izgubljena. Slika je dokumentirana u Bukovčevoj monografiji Vere Kružić Ucytil kao njegovo važno djelo, ali tamo piše i da se ne zna gdje se nalazi, dok je izgled bilo moguće rekonstruirati samo preko fotografija i bilježaka koje su sačuvane kod umjetnikove kćeri Ivanke u Pragu.
Iz prve ruke
Tamo se i navodi da je sliku posjedovao stanoviti doktor Jirasek u Pragu. Slika jest, kako navode iz prestižne aukcijske kuće u New Bond Streetu, u vlasništvu obitelji iz Praga, koja za sada želi ostati anonimna. Iz prve je ruke i nikad nije mijenjala vlasnika. Zabilježeno je, naime, kako je “Umjetnikove kćeri” vlasnici darovala Bukovčeva obožavana supruga Jelica kada joj je, dok je obitelj živjela u Pragu, išla na vjenčanje. Sliku prodaje sin vlasnice. To je sve što je poznato, no nije teško pretpostaviti da su dvije žene bile dobre prijateljice, jer slika koju joj je Jelica poklonila dosta intimna: pokazuje “razotkrivenog” njezinog muža, Vlahu Bukovca, raznježenog u odnosu prema svojim kćerima.
Rasuta baština
Nastala je 1916. Bilo je to u praškoj, posljednoj fazi umjetnikova života, kada je nakon silnih avantura i životnih uspona i padova - od velikog siromaštva i posla mornara i crtača vagona u Peruu te popravnih domova u New Yorku, talentom stigao na najvišu točku svog ugleda i bogatstva, nakon što ga je slavio cijeli Pariz - radio kao cijenjeni profesor na Likovnoj akademiji u Pragu. Dvije kćeri sa slike, Jelica i Ivanka, bile su kasnije prve žene studentice slikarstva na praškoj akademiji. Umjetnik je bio jako vezan za svoju obitelj koja je, uz aktove i pejsaže, jedna od najčešćih tema na njegovim slikama, a među najpoznatijima je svakako “Moje gnijezdo”.
Flora Vučetić Turner, naš kulturni ataše pri Veleposlanstvu RH u Velikoj Britaniji, o slici svjedoči:
- Slika je vrlo dobro očuvana, na izvornom platnu, u drvenom dekorativnom okviru s profiliranim gipsanim ukrasom obojenim brončanom bojom i ovalnim umetkom ukrašenim cvjetnim motivima - navodi.
U Bukovčevoj se monografiji slika vodi pod imenom “Tri sestre s lutkama”, a odgovaraju i dimenzije i opis: U ovalu glave tri su umjetnikove kćeri. Slika rađena slobodnim potezima, sočnom bojom, bez zadržavanja na detaljima.
- Bukovčeva rasuta baština polako se pojavljuje na svjetskoj sceni, pa se nadamo da će i ova slika biti poticaj za pronalaženje njegovih remek-djela u nepoznatim zbirkama - zaključuje Turner i navodi da je teško prognozirati cijenu koja će se postići. - Upravo je ta nepredvidljivost cijena najuzbudljivija na aukcijama - smatra.
Nekoliko odljeva
Slika dimenzija 38 puta 48,5 centimetara procijenjena je na između 25 i 35 tisuća funti, no može se postići i puno više. Naime, Bukovac je za dva rada: “Akt” i “Adam i Eva” premašio cijenu od 85 tisuća funti. Često se pojavljuje u Londonu jer je tamo proveo dio svog burnog i pustolovnog života.
Posve slučajno isti dan, nešto ranije prijepodne, na aukciju u Sotheby’su dolazi još jedno važno djelo za hrvatsku umjetnost: Meštrovićev “Mali Slavan”. Rad je procijenjen između 40 i 60 tisuća funti, a najskuplji Meštrovićev rad prodan na aukciji je “Skidanje s križa” po cijeni od oko 200 tisuća funti.
Na aukciji “Europsko kiparstvo 19. i 20. stoljeća” ponudit će se bista djeteta sklopljenih ruku izrađena u bijelom mramoru, ka riječ je o portretu Slavana Vidovića, inače sina našeg poznatog slikara Emanuela Vidovića. I u ovom slučaju vlasnik koji djelo nudi na prodaju ostaje anoniman. Postoji nekoliko odljeva skulpture. Po svojoj prilici, pišu u Sotheby’su, na aukciji je ponuđen upravo onaj koji je bio dijelom Meštrovićeva velikog predstavljanja na bijenalu u Veneciji 1907. godine, gdje je izlagan pod nazivom “Bambino”.
Ključni radovi secesije
Sotheby’s također navodi da je riječ o jednom od ključnih radova majstora secesije, a nježna i sugestivna modulacija lica kao i tajanstveno raspoloženje lika, tipični su za razdoblje. Slika je iz zrele faze opusa i prvi Meštrovićev mramor koji se pojavljuje na aukciji. Kipar je u razdoblju kada je nastala skulptura 1906. godine živio u Beču, ali je Vidovićeva sina portretirao za vrijeme posjeta Splitu. O kipu postoji i dokumentirana prepiska iz 1950. između Kunsthistorishe muzeja u Beču i Metropolitan muzeja u New Yorku.