Od četvrtka je na kioscima novi broj magazina za kulturu Jutarnjeg lista, koji ćemo objavljivati jednom godišnje, svakog ljeta.
Urednik Ivica Buljan uz novi magazin tumači sljedeće: "Što nudimo našim potencijalnim čitateljima? I čime se, zapravo, bavi ovaj magazin za kulturu? Definiciju najbližu istini možda su, a ovdje se valja ispričati zbog pretencioznosti, ponudili junaci legendarnog sitcoma ‘Seinfeld‘: ‘It‘s about nothing‘. Pišemo tako, evo ilustracije, o Thompsonovu koncertu na Hipodromu o kojem je neobičnu priču ispričao Filip Pavić, Nenad Polimac piše o svojih sedam mačaka, koliko ih je dosad imao, a posebno o sivku, Viktor Vresnik opisuje kako je kao klinac, petogodišnjak, u svojem stanu, prvi put ugledao crnog čovjeka (a bio je to veliki jazz pijanist John Lewis), osam autora predlaže vam što čitati, gledati i slušati ovoga ljeta, Slavenka Drakulić dala nam je fotografiju s ljetovanja i napisala priču o tom ljetovanju davne 1956. godine, Josip Novakovich opisuje svoje alkoholne avanture, Dora Ruždjak ispisuje mali nagovor na meditiranje (na koje se, ima nešto vremena, zakačila), Pavica Knezović Belan donosi veliku priču o životu i smrti Bekima Sejranovića, Ante Tomić piše o svojoj kuharskoj strasti...
Duh vremena
Dakle, ovo je magazin bez programatske parole, ali s jasnom ambicijom: uhvatiti duh vremena kroz osobne priče, opsesije, sjećanja i često zanemarene detalje. Ne nudimo manifest ni definiciju kulture. Umjesto toga nudimo tragove. Nekima će biti dragi, drugima možda nevažni, ali svi su nastali iz istog impulsa - da se riječima prida smisao stvarima. A to je, u vremenu sveopće buke, najtiši, a možda i najvažniji oblik otpora."
Za art direkciju je zadužen Tomislav Botić (Tipometar).
Lidija Deduš, autorica, među ostalim, i omiljene knjige "ja se zovem lidija deduš" (Fraktura), koju rado pratimo i na društvenim mrežama, napisala je priču "Baba". Ilustrirala ju je sjajna Hana Tintor, dobitnica više važnih nagrada u žanru, i domaćih i stranih. I njoj je nedavno izašla knjiga, i odmah postala hit; zove se "Cure". Divan je dijalog ovih dviju autorica, vjerujemo da ćete uživati u njemu.
Donosimo i osam neophodnih preporuka za ljeto i godišnje odmore, što čitati, gledati i slušati. Preporuke daju Hana Samaržija, Viktor Vresnik, Pavica Knezović Belan, Jurica Pavičić, Saša Drach, Nenad Rizvanović, Ivica Ivanišević i Ante Tomić.
Spomenuti Ante Tomić u duhovitom se eseju "Ja, kuhar" bavi ovom profesijom te među ostalim zapisuje: "Sve bih šeprtlje, budale i nesposobnjakoviće, čini mi se, lakše podnio od kuhara koji je promašio zanimanje". Vladimir Drobnjak piše o knjizi "Off Limits" Hansa Habea. Moći ćete pročitati i tekst o fotografu Romanu Groziću i njegovoj opsesiji ženskim tijelom te razgovor s arhitektom Hrvojem Hrabakom, u kojem otkriva zašto je napustio Zagreb i uputio se na daleki otok Réunion, a onda iznenada otišao na vrh francuskih Alpi. Ivica Ivanišević napisao je priču o Georgeu Harrisonu i njegovoj prvoj električnoj gitari od 58 funti. O ranim godinama jugoslavenskog komunizma, životu jedne građanske obitelji, jazzu i prvim ritmovima rock and rolla piše, dakle, Viktor Vresnik. Boris Vlašić piše o suvremenom dizajnu automobila.
Uz već spomenutu Slavenku Drakulić, još je četvero ljudi poznatih u javnom kulturnom životu s nama podijelilo svoja sjećanja na djetinjstvo: to su Vlasta Delimar, Edi Jurković, Mima Simić i Andrija Škare. Nemoguće je odlučiti koja je od njihovih priča zanimljivija. Donosimo i fotoesej "Gdje ljudi čitaju", protagonisti nam nabrajaju koje će tri knjige pročitati ovo ljeto, a snimili smo ih na mjestima gdje najradije čitaju, ispod krošnje stabla, u fotelji...
U fotoeseju sudjeluju Igor Zidić, Andrija Mutnjaković, Mirela Priselac Remi, Mile Kekin, Kata Marunica, Nebojša Slijepčević, Srećko Horvat, Iva Tolić, Ružica Maurus, Damir Karakaš. Uz Ivana Posavca, snimali su ih neki od najboljih fotografa Cropixa, Boris Kovačev, Goran Mehkek, Tom Dubravec.
U ljetnom magazinu donosimo vam i tekst o Bačvicama koji je napisao Jurica Pavičić. On, među ostalim, piše: "A opet, postoje i opipljivi razlozi zašto Bačvice jesu mit. Split je jedini veći jadranski grad koji ima pješčanu plažu praktički u samom centru grada. Split je grad koji je inače produktivan u kreiranju automitologije. Bačvice su u povijesti tog i takvog Splita odigrale ulogu kolijevke kupanja - prve i zadugo jedine gradske plaže, plaže na kojoj je odigrana prva vaterpolo utakmica u Hrvatskoj, plaže koja je iznjedrila vlastitu endemsku igru picigin, a onda se još k tomu izborila da taj picigin UNESCO zaštiti kao nematerijalno kulturno dobro." I nastavlja: "Bačvice danas izgledaju grozno. Uokolo pješčanog plićaka i same plaže danas se uglavnom vide prizori propasti. Kad se govori o betonizaciji i uništavanju jadranskog prostora, obično se misli na prostore kao što su Vir, Čiovo ili Makarska. Slika te devastacije obično je slika betonara iz kojih strše armature i u kojima neki domorodački trogloditi cijede vlastiti zavičaj kroz prostornu turističku rentu. Ali - to je licemjerno i klasno podlo. Prava slika uništenja Jadrana nisu Okrug, Veliko Brdo ili Vir. Prava slika uništenja Jadrana su Bačvice."
Josip Novakovich, koji je, podsjetimo, bio i finalist The Man Booker International Prizea, veći je dio svojega života proveo uz alkohol. U ljetnom magazinu donosimo njegovu priču o alkoholnoj sreći i tuzi, ali i o ženama u njegovu životu. Izdvojili smo jedan od citata: "Htjela je da ostavim ženu i djecu i da se preselim k njoj u Pariz ili da se ona preseli u Montreal. Njezino troje djece stalo je u red da me poljube u obraz prije spavanja. A poslije seksa popio sam jedno belgijsko pivo. Poslije sam se ispovraćao u dvorištu u neki grm i pomislio da to ipak ne mogu. Moja me vlastita djeca ne ljube u obraz. Iako bi moji klinci sve ovo vjerojatno razumjeli, odustao sam od bračne ponude te prelijepe i potpuno neurotične književnice koja mi je rekla: ‘Moja djeca misle da previše piješ‘."
Ilija Matanović piše o dolasku cara Franje Josipa I. prije 150 godina u Dalmaciju. Ovo su neki od ulomaka iz njegova teksta: "Carski posjet Dalmaciji trajao je od 10. travnja do 12. svibnja 1875. godine, ukupno 30 dana. Car je putovao kombinacijom pomorskih i kopnenih pravaca, što je demonstriralo logističku složenost i tehnološke mogućnosti Monarhije. Logistika u pozadini ovakvih posjeta fascinira čovjeka čak i u modernim okolnostima, kada je organizacija nemjerljivo jednostavnija." Također pojašnjava: "Carica Sissi, već tada neobično popularna, što zbog mladosti, što zbog ljepote, što zbog carske mistike, bila je poznata po rigoroznim dijetama. Unatoč tome, stanovnici Kistanja imali su za nju svoje iznenađenje - sladoled koji su donijeli čak s Velebita i iz Benkovca. Na odlasku su joj lokalne žene darovale stotinu ‘najfinije vezenih maramica‘. I car se, izgleda, dobro zabavljao."
Velik se dio zemlje čudio izgledu novog spomenika kralju Tomislavu, nedavno podignutom, no likovni kritičar Feđa Gavrilović, nastoji nas isprovocirati, pa piše: "Možda je novi biogradski spomenik kralju Tomislavu zapravo genijalan".
Počeli smo s Ivanom Posavcem, a s njim i završavamo. Saša Drach piše o umijeću portretiranja ovog fotografa, uz izložbu, dakle, u Galeriji Kranjčar.
Svi suradnici ljetnog magazina
Vlasta Delimar
umjetnica performansa
Saša Drach
novinar, prevoditelj, pisac, a svojedobno i književni i novinski urednik
Slavenka Drakulić
književnica, novinarka, kolumnistica, autorica nagrađivanih beletrističkih i publicističkih knjiga
Vladimir Drobnjak
diplomat, bivši stalni predstavnik Hrvatske pri Ujedinjenim narodima, u diplomaciju otišao nakon uspješne novinarske karijere
Feđa Gavrilović
povjesničar umjetnosti, likovni kritičar, voditelj Galerije Forum
Ivica Ivanišević
novinar i urednik, pisac, autor beletrističkih i publicističkih knjiga, dramskih tekstova te scenarija za televiziju i film
Edi Jurković
novinar i književnik, autor i urednik monografije "Kad je život bio novi val", dobitnik Nagrade grada Rijeke
Patricia Kiš Terbovc
novinarka i urednica rubrike Kultura i likovna kritičarka Jutarnjeg lista
Pavica Knezović Belan
novinarka i kolumnistica Jutarnjeg lista
Ilija Matanović
novinar Jutarnjeg lista, svojedobno uređivao magazin Povijest
Josip Novakovich
književnik i sveučilišni profesor koji živi u Kanadi; finalist The Man Booker International Prizea 2013.
Jurica Pavičić
novinar, kolumnist, filmski kritičar Jutarnjeg lista, književnik
Filip Pavić
novinar Jutarnjeg lista
Nenad Polimac
novinar, filmski kritičar Jutarnjeg lista
Nenad Rizvanović
pisac, književni kritičar, urednik u nakladništvu
Dora Ruždjak
kazališna redateljica, profesorica na Akademiji dramske umjetnosti i Muzičkoj akademiji u Zagrebu
Hana Samaržija
književna i filmska kritičarka Magazina, prevoditeljica i filozofkinja
Mima Simić
filmska kritičarka, spisateljica, slobodna novinarka, LGBTQ+ aktivistica
Andrija Škare
novinar, autor kratke proze, jedan od osnivača eventualizma
Hana Tintor
ilustratorica, animatorica, dobitnica Nagrade "Grigor Vitez" za ilustraciju
Ante Tomić
novinar, kolumnist Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije, književnik, filmski scenarist
Boris Vlašić
novinar i kolumnist Jutarnjeg lista
Viktor Vresnik
novinar Jutarnjeg lista, kolumnist
Gordan Zečić
novinar Jutarnjeg lista, urednik magazina Dobra hrana
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....