“Nacistička okupacija u grafičkim radovima Meera Akselroda” naziv je izložbe koja se do 5. ožujka može pogledati u zagrebačkoj Galeriji Šira. Galerija je, inače, trenutačno izložbeni prostor Akademije likovnih umjetnosti.
Tridesetak slika i grafika nastalo je između 1942. i 1943. u Alma Ati, gdje je umjetnik radio na scenografiji za film Sergeja Eisensteina “Ivan Grozni”. Užasi rata i holokausta te razgovori s izbjeglicama iz Poljske i Bjelorusije duboko su ga potresli.
Ta serija zbog koje su, kako se najavljuje uz izložbu, Akselroda nazvali “Goyom 20. stoljeća“, “nije samo djelo visoke umjetnosti, već i gotovo dokumentarno svjedočanstvo na sudu povijesti nacizmu”. Sve donedavno čak ni stručnjaci nisu bili upoznati s postojanjem Akselrodova ciklusa. Radovi su, naime, bili pohranjeni u arhivu obitelji umjetnika i nisu bili prikazivani. Prije stradanja, prije rata, on je mahom slikao pastoralne prizore.
O umjetnikovu se opusu brine njegova kći Elena koja je, inače, i objavila biografsku knjigu o svojemu ocu.
Izložba je otvorena povodom obilježavanja 75. Obljetnice Pobjede, u organizaciji su Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Ambasada Ruske Federacije u Republici Hrvatskoj, predstavništvo Rossotrudničestva u RH i Zaklade Aleksandra Pečerskog, uz sudjelovanje Euroazijskog židovskog kongresa.