Među umjetnicima čiji će se radovi moći od danas pa do 24. prosinca vidjeti na izložbi "Kolektart" u Laubi, mladi je zadarski umjetnik Mario Javoran. O Javoranu se ovih dana ponajviše govori u vezi s crtežom "Mediterraneo" koji je dimenzija 205 puta 435 centimetara. Za ovaj mu je crtež trebalo punih godinu dana da ga dovrši, svakodnevnog rada, od 6 do 16 sati. I inače, kaže, svaki dan radi punih deset sati. Ako ćemo zbrajati, crtež je to u koji je uloženo 3650 sati.
Tko su protagonisti na ovoj slici, objašnjava u razgovoru za Jutarnji list: "Na crtežu je nekoliko poznatih lica grada, ljudi koji i dalje nose stari Zadar u sebi, koji, svaki na svoj način, daju smisao tom malom gradiću. Uz njih tu su i neki usputni prolaznici u kojima sam vidio snagu potrebnu za ovakvu temu, potom dvije prijateljice i moja majka. Ali vjerujem da, ako sam uspio u svojoj nakani, kada ovaj crtež napusti Zadar, u njihovim licima ljudi će prepoznati lica svoje majke, prijatelja i poznanika kako vuku neke svoje ideje, gradove.”
Rad u olovci
U posljednje vrijeme više se umjetnika odlučuje isključivo na olovku, Davor Vrankić, Duje Medić, sada i Javoran. Objašnjava što ga je u ovom mediju najviše privuklo: "Rijetko ćete naići na slikara koji će o crtežu govoriti negativno, uvijek se govori u superlativima, kao kosturu likovne umjetnosti i sl., ali ipak je kroz čitavu povijest bio najčešće tretiran kao skica za sliku. Slikarstvo se razvijalo u stotinu smjerova, eksperimentiralo se s najrazličitijim tehnikama, a crtež kao da je ostao na liniji i nekakvim bazičnim rasterima i sjenčanju.
Taj golemi neistraženi prostor jedna je od stvari koja me njemu privlači. Pokušavam unijeti neke elemente slikarstva i grafike u svoje crteže, poput struktura, dubljenja, utiskivanja, grebanja, podslika itd. ali uvijek unutar "svetog trojstva" papira, olovke i gumice. Ukratko, pokušavam da svaki element prikazan na crtežu bude tretiran na svoj način, da tekstura kože i odjeće, kamena i neba ne bude ista”, kaže Javoran koji je crtežom ušao i u finale za američku likovnu nagradu ARC Salon Competition.
Uzor za "Mediterraneo" bila mu je slika "Burlaci na Volgi" ruskog slikara Ilje Repina, nastala u drugoj polovici 19. stoljeća; pitamo koliko se ta tema može uopće prevesti u suvremeni koncept. "Mediteran pa tako i naša Dalmacija je u likovnoj umjetnosti najčešće bila prikazivana kao idiličan komadić zemlje u kojoj sunce miluje masline i pome dok more gladi stijene i lagano uljuljkava brodiće u san“, kaže umjetnik. "To je samo mali dio istine koju ćete pronaći u turističkim vodičima, 'prava' je istina da je Dalmacija, s naglaskom na otoke, živi spomenik gladi i trpnog, tužnog života.”
Priče iz staračkih domova
"Što se tiče ovog crteža, ideja mi je bila prikazati ljude koji i dalje vjeruju u Mediteran o kojem su pisali Paul Valery, Kahlil Gibran, Dedić i Matvejević, koji unatoč svemu vuku taj raspadnuti brod. U njemu svaki čovjek može pronaći svoje 'težake'."
U Laubi je već izlagao ciklus "Tvoje tijelo – moja kuća", dio su bili crteži staraca, koje ćemo i sada imati prilike gledati. "U tom ciklusu sam pokušao prenijeti priče ljudi iz staračkih domova za mentalno oboljele u koje sam odlazio crtati starčiće i starice pripremajući se tako za upis na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu. Nekada su mi svoje priče, u nedostatku govora, prenosili samo pogledom ili pokretom ruke."
Javoran se tako pridružio grupi umjetnika koje zastupa Lauba, pa tako i na ovoj prodajnoj izložbi. Novo je ime u sklopu Laube i Damir Sobota, inače osvježenje na hrvatskoj likovnoj sceni, mladi umjetnik koji svojim radovima, na tragu geometrijskih formi, pokazuje odmak od sveprisutnih novih realista. Kao i prošle godine, izlažu i doajeni Marija Ujević Galetović i Đuro Seder. Od umjetnika koji više nisu među nama, moći će se pogledati izložba Miljenka Horvata, koji je najveći dio svojeg životnog vijeka proveo u Kanadi, inače člana Gorgone, kao i Seder, te tri zlatne grafike nedavno preminulog Ivana Kožarića.
Izlaže, potom umjetnički duo TARWUK, Bruno Pogačnik i Ivana Vukšić, koji su nedavno imali izložbu u Martos Galeriji u New Yorku o kojoj je pisao i međunarodni časopis za suvremenu umjetnost Artforum, Marko Tadić, predstavnik Hrvatske na Venecijanskom bijenalu, Alem Korkut, Gordana Bakić, Igor Eškinja, Duje Jurić, Kristian Kožul.
Od mlađe, pak, generacije, Davor Dmitrović, Klasja Habjan, Nikica Jurković, Emanuela Lekić, Mislav Lešić, Mane Mei – Mario Miličić, Miron Milić, Klara Rusan, Hana Tintor i Dominik Vuković.