Donosimo vam pregled 5 izložbi koje nas očekuju u nadolazećoj godini. Muzeji se obnavljaju, mnogi, drugi su u kadrovskim previranjima, no svejedno postoje likovni događaji kojima se valja veseliti.
Jedna za sve – Sve za jednu/Klub likovnih umjetnica 1927. – 1940., Muzej za umjetnost i obrt (gostuju u Galeriji Klovićevi dvori), jesen
MUO je u obnovi, pa gostuju u Klovićevim dvorima. Među ostalim, na izložbi "Jedna za sve – Sve za jednu/Klub likovnih umjetnica 1927. – 1940.", bave se stvaralaštvom članica prvog i jedinog ženskog likovnog udruženja osnovanog na području Hrvatske u prvoj polovici 20. stoljeća. Podsjetimo, klub je osnovan 1927. u Zagrebu po uzoru na londonski Ženski međunarodni umjetnički klub. Pokretačice su bile Nasta Rojc i Lina Crnčić-Virant. Uz brojne afirmativne, pamte se i neki mizogini iskazi kritičara.
Izložba Tomislava Gotovca, veljača, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb
Ne može se reći da Tomislav Gotovac za života nije bio prepoznat kao umjetnik, no zapravo se tak nakon njegove smrti vidjelo koliko je ostavio utjecaja na umjetnost ovih prostora, a mnogi su mladi umjetnici svoje performanse izvodili njemu u čast, inspirirani njime, posljednjih godina. U MSU će u veljači postaviti izložbu "Tomislav Gotovac a.k.a. Antonio G. Lauer: Uzlazno Silazna Genealogija# prema konceptu francuskog kustosa Pierre Bal-Blanca, kojeg najavljuju iz MSU kao gostujućeg kustosa s respektabilom međunarodnom karijerom. Kustosi izložbe su Vesna Meštrić i Darko Šimičić.
Polaganost/izložba suvremenih čeških umjetnika, Galerija umjetnina Split, travanj - svibanj
Nema baš previše smisla ovdje nabrajati imena svih umjetnika koji dolaze, teško da su poznati široj publici, no valja reći da je kustos Michal Koleček i da polazi od rečenice Milana Kundera, iz "Polaganosti": "Kada se stvari prebrzo odvijaju, nitko ne može biti siguran u ništa, čak ni u sebe", te kroz pripovjedača postavlja pitanje – "Zbog čega je užitak polaganosti nestao?". Umjetnicima koji izlažu zajednički je taj otpor prema prevelikoj ubrzanosti. Jasminka Babić, ravnateljica, tumači i da jadranska obala, za češke putnike predstavlja upravo pojam polaganosti.
Frano Missia, 100. obljetnica rođenja, siječanj, Studio galerije Josip Račić, NMMU, Zagreb
I Nacionalni muzej moderne umjetnosti je izmješten, pa izložbe otvaraju u Račiću. Dalibor Prančević autor je izložbe "Frano Missia. 100. obljetnica rođenja". Riječ je o umjetniku koji je slabije poznat u široj javnosti, a biografija tumači sljedeće: iz Splita je, studirao je u Parizu i New Yorku. Studij strojarstva završio je na Tehničkom fakultetu 50-ih, te je i započeo studij kazališne scenografije. Slikao je, i apstrakciju i figuraciju, koristio sitne otpatke koje je pronalazio u garaži raskošne vile svoje tete Olge, supruge književnika i diplomata Ante Tresića Pavičića.
Hrvatska-češka/Bliskost i doticaji kroz stoljeća Galerija Klovićevi dvori, prosinac
Autorice su izložbe Petra Vugrinec i Iva Sudec Andreis, Alice Němcova i Anna Pravdova. U Klovićevim dvorima su do sada obrađene kulturno-povijesne veze Zagreba i Beča na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, te Hrvatske i Mađarske, a treća u tom ciklusu izložba istražuje veze između Hrvatske i Češke. Među ostalim, Vlaho Bukovac od 1903. do smrti 1922. djeluje u Pragu, atamo su nastala neka od njegovih antologijskih djela. Brojne privatne i umjetničke veze s Češkom imao je i kipar Ivan Meštrović, tamo je i razvio duboki odnos s umjetnicom Růženom Zátkovom. Važna je za našu umjetnost i Praška četvorka (Uzelac, Varlaj, Gecan, Trepše).