Leonardo da Vinci je 1516. godine prihvatio poziv francuskog kralja Franje I. da se nastani u Francuskoj. Prilikom selidbe, sa sobom je ponio svoja tri danas najslavnija rada. To su bili "Sveti Ivan Krstitelj", "Djevica i Dijete sa sv. Anom" te "Mona Lisa", a sve tri slike danas stoje u pariškom Louvreu.
No neki stručnjaci za Leonardov lik i djelo smatraju da je uz te tri, postojala još jedna slika. Slika koju je Leonardo imao u svojoj neposrednoj blizini 30 godina, slika kojoj se vraćao i koju je nadograđivao, ali koju ipak nikada nije završio.
Misteriozno djelo nosi naziv "Sveti Jeronim", a Leonardo je rad na njemu počeo oko 1480. godine. Slika se čuva u Vatikanskim muzejima i rijetko je dostupna javnosti, no ovih je dana izložena u dvorcu u Clos Lucé, u kojem je Leonardo živio dvije godine, do smrti 1519. godine.
Jedno je to od manje od 20 sačuvanih Leonardovih slika. Sveti Jeronim je na njoj prikazan u pustinji. Atmosfera na slici je sumorna, a boje nisu naglašene. Svetac, koji je iznimno mršav, se udara kamenom u prsa. Na dnu platna je obris lava iz čije je šape Jeronim izvadio trn. Lav leži, svirep, i to do mjere da vidno odudara od ostalih Leonardovih slika.
Za svetog Jeronima se vjeruje da je preveo Bibliju s grčkog i hebrejskog na latinski, a crtanje njegova lika je bilo iznimno popularno u renesansi; on je istovremeno bio simbol i humanizma i religije. Ipak, Leonardov prikaz sveca nije tipičan – obično ga se slikalo u grimiznim haljama, dok ga je Leonardo prikazao u krpama i bez Biblije u ruci.
Leonardo je Jeronima slikao po narudžbi; počeo je raditi na njemu u Firenci 1481. Ipak, do danas se ne zna tko je sliku naručio te zašto ona nikada nije dovršena. Slika je kroz vrijeme nekoliko puta bila izgubljena i nađena. 1856. godine ju je u zalagaonici kupio papa Pio IX.
Guido Cornini, kustos u Vatikanu, kaže da je posebna vrijednost ovoga djela upravo njegova nedovršenost, zbog koje je slika još zanimljivija povjesničarima umjetnosti, koji su preko nje saznali više o slikarskoj tehnici ovoga velikana.
"Na slici se može saznati o koracima kojima je slikao. Ne znamo zašto je stao. Postoji teorija da je ovu sliku imao sa sobom cijeloga života", rekao je Cornini The Guardianu.
"Možda ju namjerno nije završio, vraćajući joj se s vremena na vrijeme", smatra stručnjak.
Francesca Persegati, također kustosica u Vatikanu, kaže kako postoje dokazi da je Leonardo dio ove slike crtao vlastitim prstima.
"Možemo vidjeti na kojim je mjestima razmazivao gustu boju svojim dlanom i prstima", ukazuje ona.
“To je neosporno remek-djelo... upravo se zbog svoje 'nedovršenosti' smatra jednim od njegovih najzanimljivijih djela i jedna je od rijetkih slika umjetnika čija autentičnost nikada nije dovedena u pitanje", rekla je o ovoj slici Barbara Jatta, ravnateljica Vatikanskih muzeja.