Preminula u 103. godini

Jagoda Buić: ‘Na zidu sam joj objesila crvenu tapiseriju, da ju čuva. Ispod te tapiserije je umrla‘

Meda Mladkova uz sliku čiji je autor Frantisek Kupka, a prikazuje njegovu pokćerku

 Michal Cizek
Madeleine Albright i Laura Bush bile su među prijateljicama svjetski poznate kolekcionarke Mede Mladkove

- Nedavno je preminula Meda Mladkova, a, s obzirom na djelo koje je u svojem životu napravila, nikada nije trebala preminuti. Međutim, imala je 103 godine, a godine, izgleda, matematiku znaju bolje nego mi - počinje priču o svojem dragocjenom prijateljstvu s Medom, poznatom češkom kolekcionarkom umjetnina, naša velika umjetnica Jagoda Buić.

Buić govori o tome kako je Meda bila popularna u wahsingtonskim krugovima, "u krugovima Svjetske banke gdje je njezin muž bio jedan od glavnih faktora". Tamo je popularizirala češku umjetnost, a češki su ju mediji nerijetko nazivali najvažnijom mecenom nacije.

- To je žena čija djela nitko neće moći naplatiti, a još manje opisati, pa ni ja koja sam joj bila prijatelj, koja sam iznimno cijenila njen posao. Ona je u najgore vrijeme, kada je Njemačka, da se blago izrazim, gazila Češku, spašavala tamošnja najvažnija i najbolja umjetnička djela, i nosila ih u Washington – pripovijeda nam Buić, dodajući da su dvije slike koje je Mladkova tako "preselila" u Ameriku sada na zidovima wahingtonske Nacionalne galerije umjetnosti.

- Spasila je jako puno skulptura, a o slikarstvu da i ne govorim. I to je uspjela usred Washingtona, u okruženju koje nije bilo naročito naklonjeno takvim akcijama. Skupila je kolekciju kojom se treba ponositi – priča umjetnica.

Mladkova je, govori, umrla živeći skromno.

- Kad sam ju došla posjetiti, pronašla sam ju kako živi među golim zidovima. Na njih sam objesila svoju crvenu tapiseriju i rekla joj: "Meda, neka to bude tvoj oblak. Neka te čuva". Ispod te tapiserije je i umrla. Nemojte me pitati zašto je kraj života dočekala u takvim uvjetima – kaže Buić, koja se Mladkove prisjeća uz jecaje i s velikim žaljenjem zbog njezina gubitka.

image

Jagoda Buić

Bozidar Vukicevic/Cropix
image
Michaela Dusíková/Česká Ilustrační Fotografie/Profimedia

Spasiteljica češkog slikarstva

- Ona nikada nije dopustila da se smatra da je jadna. Bila je posvećena samo umjetnosti, skupljala je ono što je smatrala najplemenitijim na svijetu – priča.

Pripovijeda o tome kako je ova velika žena sagradila i muzej Kampa na istoimenom otoku na rijeci Vtlavi.

- Nije htjela poći stanovati tamo jer je tvrdila da je to njezin poklon Češkoj, nikako poklon s kojim dolazi i ona. Imala je etiku koja je graničila s nevjerojatnim. Nekad je posjedovala malu prekrasnu kuću s vrtom na Karibima. Obožavala je to mjesto, a i sama sam ju tamo posjetila. Poklonila je tu kuću Roberu Wilsonu, koji tamo ima tečaj slikarstva i pravi se važan. On je izlagao i u Kampi, a i ja sam imala izložbu odmah nakon njega – prisjeća se Buić.

Meda je, govori, "bila žena koja je svima davala i nikad nije ništa primala".

- Bila je prava slavenska duša. Spasila je sigurno više nego polovicu češkog slikarstva, a i skulpture.

Inače, Meda Mladkova rodila se 1919. godine u dvorcu Zákupy, u kojem je njezin otac radio kao pivar. Govorila je o tome kako joj je otac bio nasilnik, a spas je pronašla kada je počela živjeti kod svoje tetke. Imala je želju za odlaskom, pa je u Švicarskoj je studirala ekonomiju, a na Sorbonni povijest umjetnosti.

František Kupka

Osim što je bila fascinirana likovnom umjetnošću, tijekom boravka u Parizu je radila velika djela i za književnost, pa je tako osnovala prvu čehoslovačku izdavačku kuću u egzilu, Editions Sokolova, koja je, među ostalim, objavljivala stihove Ivana Blatnoga i zapise novinara Ferdinanda Peroutke. Jedno je vrijeme uređivala časopis u kojem su izlazile kritike komunizma u Čehoslovačkoj, premda je u Švicarskoj bilo zakonom zabranjeno u tiskovinama objavljivati kritike stranih vlada. Njoj je to jedinoj uspjelo – prezentirala je tekstove kao diskusijski klub.

image

Jagoda Buić

Bozidar Vukicevic/Cropix

I supruga Jana Mládeka upoznala je u svojoj izdavačkoj eri, on je bio jedan od financijaša koji su pomagali njezino izdavaštvo.

Nazivaju ju jednom od najvažnijih žena u Češkoj umjetnosti. Kada se govori o njezinom kolekcionarstvu, posebno se ističe to što je kupila preko 200 slika Františeka Kupke i 240 djela Jiříja Kolářa.

Ona i njezin suprug jednom su prilikom čak prodali kuću, kako bi mogli kupiti dva Kupkina ulja na platnu. Jedno od njih danas stoji u Nacionalnoj galeriji umjetnosti pod imenom "Localization of Graphic Motifs II".

Učinila je sve da Kupka, čiji radovi danas čine većinu postava u Kampi, dobije zasluženu slavu, a prije njegove smrti mu je i obećala da će dati sve od sebe da se za njega čuje. On je bio jedan od pionira apstraktnoga slikarstva, a bila je dogovorila i njegovu veliku retrospektivu u Guggenheimu, koja je bila postavljena 1975. godine. Zanimljivo je da nije bila u dobrim odnosima s njegovom suprugom, koja joj nakon njegove smrti nije željela prodati njegove slike, pa ih je Mladkova kupila na prevaru, tako što je poslala posrednika koji se lažno predstavio.

Htjela je pomagati

O njoj su mediji pisali kao o ženi koja nije imala namjeru provocirati, nego pomagati, no njezina su djela bila dovoljno velika da ih neki i shvate kao provokaciju. Kupovinom umjetničkih djela pomagala je brojne umjetnike te im je, osim što je spasila njihove radove, osiguravala egzistenciju u totalitarnoj Čehoslovačkoj.

Iz male sredine došla je do toga da su joj prijateljice bile Laura Bush i Madeleine Albright. Nije marila za to što su u to vrijeme žene, a pogotovo supruge uspješnih muškaraca, obično ostajale u sjeni.

Studij u Švicarskoj preživjela je uz novčanu pomoć bogatih obiteljskih prijatelja, ali i zarađujući kao plesačica.

Posljednji se puta pojavila u javnosti u svojoj 99. godini, nakon čega se povukla zbog narušenog zdravlja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. svibanj 2022 09:41