Fondacija Beyeler u Baselu, koju je arhitektonski oblikovao Renzo Piano, a izlažu međunarodno poznati suvremeni umjetnici, smatra se jednim od najprestižnijih izlagačkih prostora, u Švicarskoj, i šire.
Na najnoviju su izložbu pozvali dansko-islandskog umjetnika Olafura Eliassona. Svoj je novi projekt ovaj umjetnik nazvao "Life" (Život), a sastoji se od toga da je u muzej prenio - baru. Kako bi voda iz okolne bare "ušla" u muzej, sa svim bićima koji ju nastanjuju, ovaj je umjetnik otvorio jednu staklenu fasadu muzeja. Muzej je tako sada za posjetitelje otvoren i danju i noću, neprekidno, sve do srpnja. Lopoči, školjke i vodene paprati plutaju u svijetlozelenoj vodi cijelim prostorom.
"Riječ je o umjetničkom djelu koje nikad nije isto i nastavit će se transformirati tijekom trajanja izložbe", rekao je Sam Keller, direktor Fondacije Beyeler, za Artnet News. "Ono što iznenađuje su velike varijacije emocija, razmišljanja i interakcije posjetitelja... Zdravstvena kriza otkrila nam je nova značenja i još jednom podcrtala koliko su naši životi upleteni s drugim živim bićima."
Nakon godine u kojoj je velik dio zapadnog svijeta umjetnosti vrijeme proveo živeći iza ekrana, emisije nude fizičko iskustvo onima koji mogu prisustvovati, navodi se dalje iz muzeja, no one koji ne mogu doći, pozivaju da pogledaju sve online.
Olafur Eliasson autor je najposjećenije izložbe suvremenog umjetnika ikad u nekoj europskoj galeriji. Njegov rad "Vremenski projekt" u Tate Modern u Londonu, podsjetimo, vidjelo je 2,3 milijuna posjetitelja njegove izložbe. Bio je to jedan od prvih radova u sklopu kojeg uvodi prirodne pojave, kao što su voda, sumaglica ili svjetlost u prostor umjetničke galerije ili gradske ulice kako bi potaknuo gledatelja na drugačije opažanje.
Inače je zajedno s Davidom Adjayeom, britanskim arhitektom koji potpisuje kuću glumcu Ewanu McGregoru i modnom dizajneru Aleksanderu McQueenu, te je surađivao i s Barackom Obamom, udružio snage pa su na 51. Venecijanskom bijenalu i napravili paviljon "Your Black Horizon", koji je postao jednim od najcitiranijih paviljona s bijenala u povijesti. Na inicijativu Francesce von Habsburg, taj je rad kasnije preseljen na Lopud.