GLASOVITA KNJIGA

KAKO JE JADRAN UPISAN U 'GRAND TOUR' U svibnju 1757. Robert Adam krenuo je prema Splitu s namjerom da osmotri ruševine Dioklecijanove palače...

National Portrait Gallery London

I car Dioklecijan i grad Split mirno bi postojali bez škotskog arhitekta Roberta Adama (1728 - 1792). Ali, postojali bi drugačiji.

Adamovo otkriće grada-palače upisalo je istočnu jadransku obalu na mapu svijeta i prodalo poneku kartu “do Splita” sudionicima Grand Toura, na kome se sticalo obrazovanje i doticalo druge, bolje svjetove. No, putovali su samo bogati Englezi, razumije se.

Razne enciklopedije, poput Britannice, zaključile su, prema sačuvanim pismima, da je Robert Adam bio “jako ambiciozan mladi čovjek”; arogantno se penjao po društvenoj ljestvici, no istovremeno uživao u umjetnosti. Na spomenuti Grand Tour, možda: Veliki obilazak, krenuo je s Charlesom Hopeom, mlađim bratom grofa od Hopetouna, a najdalje im je odredište: Italija. Split je ostao izvan njihovog plana putovanja.

Nakon Pariza, putnici su obišli rimske ostatke u Arlesu, Nimesu, Pont du Gardu i Montpellieru. Početkom iduće, 1755. stigli su, preko Livorna u Firencu. I tamo je Adam upoznao čovjeka koji je presudno utjecao na njega, To je Charles-Louis Clérisseau, mladi i daroviti francuski arhitekt i crtač, koji mu je postao savjetnik i crtač.

U Rimu se Adam morao odlučiti: ili će sudjelovati u društvenom životu, ili će se baviti arhitekturom. To je bilo nespojivo: “Ukoliko ću u Rimu raditi na tome da postanem arhitekt, ukoliko me vide kako crtam ili s olovkom u ruci, onda ne mogu doći u otmjeno društvo, koje odbija umjetnike.” Pošto se razišao s Hopeom, podijelio je stan s Clérisseauom, pa se posvetio studiju: posjećivao ruševine, crtao i mjerio antičke spomenike.

U svibnju 1757. Robert Adam i sedam godina stariji Clérisseau krenuli su prema Dalmaciji i Splitu, preko sjevernih vrata, Venecije i Istre, s namjerom da osmotre ruševine Dioklecijanove palače. Pratila su ih još dvojica majstora crtačkog zanata, Agostino Brunias i arhitekt Laurent-Benoit Dewez.

11. VII. 1757. ušli su u Veneciji na brod za Dalmaciju, no zastali su već u Piranu i Puli. Charles-Louis Clérisseau skicirao je čudesne crteže luka Sergijevaca, Arene i drugih prizora na granici mašte i zbilje, tzv. capricci. Ponekad bi crtao s broda, ne silazeći na tlo. Slično je radio u Trogiru i Šibeniku. Putnici su, naposljetku, stigli u Split 22. VII. Za 10 dana Adamova je družba zadužila istočnu obalu Jadrana.

Ali, putnike je čekao najveći posao. Pet tjedana u Dioklecijanovu gradu, za kojih će promijeniti europski, svačiji doživljaj Splita i Dalmacije. Točno sedam godina kasnije, 1764., pojavila se na svjetlu dana, u Londonu, knjiga Roberta Adama “Ruins of the Palace of the Emperor Diocletian at Spalatro in Dalmatia” (“Ruševine palače cara Dioklecijana u Splitu u Dalmaciji”).

O tome se govorilo 2014., u studenom, u Splitu, na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji, posvećenoj 250. obljetnici znamenite knjige Roberta Adama. Prilozi šesnaest sudionika toga skupa objedinjeni su u novoizašloj, izuzetnoj knjizi na engleskom: “Robert Adam and Diocletian’s Palace in Split” (Školska knjiga i Institut za povijest umjetnosti iz Zagreba). Pretpostavka je da će se njome služiti stručnjaci i “svi mladi”, korisnici interneta. Ovo i ovakvo izdanje predstavlja, za istinu ulaganje u baštinu i svojevrsni je poziv strancima na pozornost, bili oni grand ili paradajz-turisti.

Zahvaljujući presnimkama iz harvardskog primjerka Adamovih “Ruševina”, ova knjiga donosi gravire izvornog izdanja, njih LXI. A razveselit će svakog ljubitelja antičke starine, baštine, arhitekture i historije. Dizajner Damir Gamulin potrudio se da Split XVIII. stoljeća izvuče iz poluzaborava. Mimo ove čudesne a zadane antičke “slikovnice”, knjiga “Robert Adam“ donosi još 140 ilustracija koje rasvjetljavaju podcijenjenu ulogu crtača Clérisseau i njegovih suradnika, prvenstveno Bartolozzija, u pothvatu škotskog neoklasičnog arhitekta.

Svaki od šesnaest autora doprinio je izuzetnosti izdanja. No, prilog Valerija Ševčenka, iz peterburškog Ermitaža, ipak se izdvaja. Potanko obrađujući crtača Clérisseaua i godine koje je posvetio radu na Adamovoj knjizi, povukao je iz fundusa jednog od najvećih svjetskih muzeja rijetko viđene crteže kako Pule, tako Šibenika i Splita. “Od 52 crteža za koja se danas zna da ih je napravio Clérisseau u Dalmaciji, njih 35 čuvaju se u Ermitažu”.

Bilo kako bilo, ovo izdanje “Roberta Adama” dodatno je “začinio” majstor fotografije Damir Žižić suvremenim snimkama Dioklecijanove palače i Splita, koje proslavljenim gravirama dodaju novu vrijednost. Zbornik koji se može i gledati i čitati, najbolje oboje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. kolovoz 2022 00:39