- Htjeli smo istaknuti osobne dodire biskupa i rodni grad Osijek. Kršten je u baroknoj gornjogradskoj župnoj crkvi svetog Petra i Pavla 1815. godine, maturirao je na slavnoj osječkoj Gimnaziji 1831. godine preko povratka parobrodom iz Beča u Osijek 35. godini kao biskupa bosansko-đakovačkog i srijemskog te od 1850. godine velikog župana Vinkovačke županije sa sjedištem u Osijeku - navodi Grgur Marko Ivanković.
Prvi tramvaj u Hrvatskoj
Strossmayer je rođen 1815. i živio je u vremenu kada je Osijek još bio najveći grad Hrvatske, u doba kada je u njemu krenuo prvi tramvaj u Hrvatskoj. Rođen je u Šarmačkoj ulici u osječkom Gornjem gradu. Njegova rodna kuća više ne postoji, na njenom mjestu danas je hotel Osijek. Strossmayer je bio i veliki dobrotvor. Nesebično je pomagao mladim umjetnicima, među njima bio je i violinski virtuoz rođen u Osijeku Franjo Krežima, glazbenik svjetskog glasa.
Stipendirao je i kipara Ivu Rendića. Zahvaljujući lobiranju biskupa Strossmayera oko zapošljavanja kvalitetnih profesora na osječkoj Gimnaziji, Osijek je postao gradom u kojem je tiskana prva Hrvatska enciklopedija. Dva značajna događaja iz biskupova života ostala su ovjekovječena u i djelima dvojice osječkih slikara Franje Drežija i Antuna Erbena, prvi je naslikao Strossmayerov povratak parobrodom u Osijek kao biskupa, a drugi ga je naslikao za govornicom u na Vatikanskom koncilu.
U poodmakloj životnoj dobi intenzivno se zalaže za Osijek.
Neostvareni spomenik
Svojim utjecajem potaknuo je provedbu natječaja za izgradnju nove gornjogradske župne crkve, u Osijeku uređuje i osniva Dječačko sjemenište te daruje zemljište za izgradnju Velike kraljevske gimnazije prema projektu Hermana Bollea 1880..
- Na izložbi se može vidjeti Strossmayerov štap, koji je dobio na dar od grofa Rudolfa Normanna von Ehrenfelsa, a koji koristi sadašnji đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. Također, i skica i fotografija makete kipara Roberta Valdeca za spomenik Strossmayeru do čijeg ostvarenja nije došlo. Za gradnju tog kipa izdvajali su mnogi, primjerice Đakovački trgovac Reichsmann davao je pet posto godišnje zarade od prodaje Strossmayerove šljivovice - rekao je Grgur Marko Ivanković.
Izložba je otvorena do 4. veljače 2015.
Foto: Muzej grada Osijeka