Kamen iz Rosette zvijezda je nove izložbe u londonskom British Museumu pod nazivom "Hieroglyphs: unlocking ancient Egypt" koja traje sve do kraja veljače.
Obilježavajući 200 godina od dešifriranja egipatskih hijeroglifa, ova velika izložba bavi se svim problemima i napornim radom koji su prethodili otkrićima na tom polju, te samim otkrićima.
Od romantične poezije i međunarodnih ugovora, do popisa za kupovinu i povrata poreza, hijeroglifski natpisi i drevni rukopisi otkrivaju nevjerojatno raznovrsne priče. Pokazuju ono što je očekivano - da su stari Egipćani nepokolebljivo vjerovali u moć faraona i obećanje zagrobnog života - ali i neke obične stvari. Recimo, da su uživali u dobroj hrani, pisanju pisama i zbijanju šala.
- Mogli smo samo zaviriti u ovaj skriveni svijet dok otkriće kamena iz Rosette nije dalo ključ za dekodiranje hijeroglifa, što nam je omogućilo čitanje ovog drevnog pisma - kažu iz Muzeja.
Izložba pokazuje i kako su se znanstvenici natjecali tko će prije uspjeti protumačiti hijeroglife - od početnih nastojanja srednjovjekovnih arapskih putnika i renesansnih učenjaka do fokusiranijeg napretka Francuza Jean-Françoisa Champolliona i Engleza Thomasa Younga.
Kamen iz Rosette, otkriven je 1799. godine. Iako sam sadržaj teksta na njemu nije neko mudro štivo nego svojevrsni ugovor o ustupcima koje faraon daje svećenicima, kamen je izuzetno važan jer je napisan na tri pisma - hijeroglifima, demotskom i grčkom. Champollion, koji je shvatio da se u stvari radi o istom tekstu na tri pisma, širom je otvorio tek odškrinuta vrata u svijet drevne civilizacije.
Hijeroglifi, "sveti znakovi" koje su drevni Egipćani koristili gotovo tri tisuće godina, uvijek su bili okruženi aurom misterije. Mijenjali su se kroz stoljeća, a sve to pokazuje i izložba. Najstariji egipatski tekst u Muzeju ispisan je na glinenoj posudi. Izložba istražuje i kako su hijeroglifi nestali nakon što su Egipćani razvili druge oblike pisma.
British Museum je pod velikim pritiskom da se kamen iz Rosette, danas Rašida, grada oko 65 kilometara udaljenog od Aleksandrije, vrati u Egipat. Mnogi arheolozi smatraju da je to potrebno učiniti što prije. Kamen, koji su francuski vojnici pronašli u zidu jedne utvrde, u britanske je ruke došao nakon predaje Francuza. U British Museumu je od 1802. godine.
Egipatski arheolog i bivši ministar za starine Zahi Hawass nedavno je još jednom pozvao povrat kamena iz Rosette i drugog blaga koje se nalazi u inozemstvu i koje je nazvao "ukradenim". Iz British Museuma tada su za AFP rekli da Egipat nikada nije podnio službeni zahtjev za povratak kamena iz Rosette. Ilona Regulski, koja je jedna od kustosica izložbe i voditeljica odjela za egipatsko pismo u British Museumu, kamen je nazvala "univerzalnim blagom", blagom čovječanstva i rekla kako "nije bitno gdje je smješten, sve dok je dostupan ljudima".