Prije okruglo pedeset godina i kojih par mjeseci, hrvatski su umjetnici na čelu s Edom Murtićem, Zlatkom Pricom, Kostom Angeli Radovanijem, Ferdinandom Kulmerom, Nives Kavurić Kurtović i još njih nekoliko, te političarem Vladom Gotovcem utemeljili Galeriju Forum.
Galerija je osnovana u sklopu zagrebačkog centra za kulturu i informacije. Otvorena je u zagrebačkoj Ulici Nikole Tesle, u samom centru grada, na broju 16 gdje se i danas nalazi, samo joj je okolina poprilično izmijenjena mnogim restoranima koji su se pojavili u međuvremenu. Svečano je, formalno otvaranje bilo na vruć ljetni dan, 14. srpnja 1969. godine. Ni sam datum, pad Bastille, nije slučajno odabran. Iako je otvaranje bilo usred ljeta, došli su svi važni protagonisti tamošnje likovne scene, ali i književnici, arhitekti, političari... Bilo je jasno da se nešto važno, dapače, ključno zbiva na kulturnoj sceni.
“Pedeset godina Galerije Forum” naziv je izložbe koja se tim povodom večeras otvara u ovoj galeriji, a koju danas vodi povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović.
Skulptura Raoula Goldonija 1974.
Vaništa na stepenicama
Izložba se temelji na odabranim dokumentarnim fotografijama koje je snimio Branimir Baković, službeni fotograf galerije sedamdesetih, osamdesetih i sredine devedesetih, i jedan od njezinih utemeljitelja. Kada je svoj profesionalni rad tumačio za udrugu Val kulture, Baković je ovako opisao svoju suradnju s Forumom, od, dakle, 1969. do 1995. godine: “U KIC -u tradicionalno na tribinama sudjeluju mnogi poznati književnici, pjesnici, režiseri, glumci, arhitekti i političari, a u Galeriji Forum izlažu najpoznatiji slikari, kipari i grafičari. Biti u blizini takvih inspirativnih veličina i reagirati fotoaparatom predstavljalo je veliki izazov i pravo zadovoljstvo.”
Feđa Gavrilović kaže nam kako su birali, za izložbu, fotografije između njih više stotina, pa i tisuća, koje je tijekom svih tih godina snimio Baković.
Osim Bakovićevih fotografija koje svjedoče o živoj povijesti galerije, izložene su i tri fotografije koje je snimio Milan Pavić, jedan od najpoznatijih poslijeratnih fotografa, a koje pokazuju Edu Murtića kako potpisuje katalog fotografu. Na jednoj je od tih fotografija s riječkim kritičarem Borisom Vižintinom, na drugima je sam. Taj je katalog sačuvan i također se pokazuje na izložbi. Murtić ga potpisuje “dragom prijatelju Milanu”. Njih su dvojica, kaže nam Gavrilović, bili prijatelji još iz doba Drugog svjetskog rata.
Izložene su i fotografije koje je snimio Mio Vesović na samom početku dvijetisućitih. Prikazuju, pet fotografija jedna za drugom, Josipa Vaništu kako se u bijeloj košulji i s tamnim odijelom i kravatom spušta po stepenicama Galerije Forum. Prvo fotografu pozira, a potom odustaje, silazi niz stepenice, fotograf ga i dalje snima.
Strani umjetnici
Galeriju Forum, poznato je, osnovali su sami umjetnici. Željeli su izlagati, da se tako izrazimo, izvan stega povjesničarsko umjetničke struke, željeli su oni sami odlučivati kada će i koga izlagati. Izložbe su bile ujedno i prodajne, a jedna od izloženih fotografija pokazuje kako su se u Galeriji Forum u to doba održavale i aukcije umjetnina, što je kroz vrijeme i zaboravljeno. Malo-pomalo, sedamdesetih, ova je galerija postajala kultno mjesto, a izlaganje u njoj stvar prestiža.
Galerija je, dakle, funkcionirala po principu umjetničkog samoupravljanja. Već su u prvom tekstu najavljeni temelji izlagačke politike, pa među ostalim stoji u da je to “galerija u kojoj sami umjetnici kreiraju politiku i u kojoj dijele sudbinu njezinih akcija”. Također: “ova inicijativa potekla je i kao posljedica uvjerenja da je našem gradu potrebna galerija komornog karaktera (i ne samo jedna) koja bi oko sebe okupljala umjetnike, prezentirala njihova ostvarenja domaćoj sredini i maksimalno ih otvorila svijetu...
Koncepcijska vrijednost za sve vrijednosti koje određuju našu likovnu sadašnjost i predviđaju budućnost jest i ostaje njen pokretač - dakle, galerija će nastojati da prati sve ono što je živo i vrijedno u okviru široko zacrtanog spektra svoga djelovanja, da okuplja i širi broj svojih članova koji će svoje interese moći ostvariti u društvenoj funkciji galerije.”
Izlagali su i mnogi strani umjetnici, neki od njih mogu se vidjeti i na fotografijama izložbe koja se večeras otvara. Oni koji se sjećaju tih otvaranja, kažu da nije vladala u medijima takva euforija oko izlaganja stranih, razvikanih imena, kao što vlada danas. Na jednoj od fotografija tako pozira veliki talijanski umjetnik Emilio Vedova na otvaranju svoje izložbe. Izložbe su imali i Joan Miró i američki pop umjetnik Robert Rauschenberg, no, nažalost, nisu došli na otvaranje.
Sve su spomenute izložbe dupkom napunile dvije etaže Galerije Forum, moralo se čekati na red. I na izložbi Nikole Reisera, može se vidjeti na fotografijama, stajalo se vani, čekalo se da se izložbu uopće može pogledati.
predstavljanje monografije Zlatka Price 1975. godine
Plakati
Na fotografijama su brojni protagonisti kulturnog i javnog života. Snimljen je, u ugodnom razgovoru, na izložbi Ede Murtića, Oskar Davičo. Na drugoj, pak, fotografiji, pozira Drago Ivanišević. Zajedno su u razgovoru snimljeni Edo Murtić i Vlado Gotovac. Na jednoj je fotografiji zabilježen posjet znamenitog arhitekta Bogdana Bogdanovića, na drugoj Božidara Rašice, potom umjetnika Alberta Kinerta, Koste Angeli Radovanija...
U crnoj, dizajnerskoj haljini službenom je fotografu Foruma pozirala Ada Berber, na izložbi njezina supruga Mersada, s tada malom djecom. Danas su oni odrasli, brinu se o naslijeđu svog oca. Održan je i koncert, nastupili su, svjedoči fotografija John Lewis i Boško Petrović. Sedamdesetih je Vatroslav Mimica napravio svoj znameniti dugometražni film “Seljačka buna”, a kostimografiju je radio Ferdinand Kulmer. Otvorena je izložba Kulmerovih crteža tim povodom, na fotografiji su snimljeni redatelj i umjetnik zajedno.
Tijekom godina, u galeriji su promovirali mlade umjetnike. Predgovore su pisali autori poput Danijela Dragojevića, Ješe Denegrija, J. Cassoua, plakate su radili Murtić, Goldoni, Postružnik...
Fotografije za izložbu odabrali su Barbara Vujanović, Loreta Gudelj Barać i Feđa Gavrilović.
Prije pet godina, podsjetimo, u KIC-u je obilježena obljetnica, 45 godina galerije, također Bakovićevim fotografijama. No, to su bile fotografije posvećene isključivo jednom umjetniku, bilo je riječ o foto sessionu održanom 27. ožujka 1973. godine u ateljeu Ede Murtića, koji je, kako se pisalo, “iz sekvence u sekvencu uspio ovjekovječiti Murtića u cjelovitoj slikarskoj akciji: od sama početka - biranja boja i tonova - preko kratka predaha tijekom kojega je s fotografom popio kavu, pa do trenutka kad umjetnikovo lice odaje lagani umor i emocionalnu ispražnjenost i kad u malom umivaoniku pažljivo pere kistove”. O izložbi je tada pisao Ivica Župan.