"Naziv Dotrščina, etimološki proizašao iz starog naziva Doktorščina kojim se nazivao taj dio kaptolskog posjeda koji je nacionaliziran i postaje javno zemljište tek 1945. godine, ustaljen je tek 1970-ih godina, odnosno tek nakon što je oformljen Odbor za dovršetak spomen-područja. Malo je poznato da je prostor za vrijeme Drugog svjetskog rata i vladavine NDH bio u crkvenom vlasništvu" navodi u novom broju časopisa za arhitekturu Oris povjesničarka umjetnosti Sanja Horvatinčić. Temom o Dotrščini, mjestu najmasovnijeg stradanja Zagrepčana u modernoj povijesti grada, i jednog od najvećeg stratišta Drugog svjetskog rata, ovaj je časopis odlučio proslaviti dvadesetu obljetnicu svojeg postojanja.
Na temelju provedenih istraživanja na terenu i iskaza očevidaca na području...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....