Umjetnost na otoku

Može li se neobičan morski fenomen specifičan za otok Lastovo prikazati u formi suvremene umjetnosti?

Otvaranje Jelsa Art Bijenala

 Nikola Radovani/
U sklopu Jelsa Art Bijenala u srijedu navečer u Kući Dobrović otvara se izložba "Učiniti nevidljivo vidljivim" skupine međunarodnih umjetnika i našeg Ivana Marušića Klifa
U sklopu Jelsa Art Bijenala u srijedu navečer u Kući Dobrović otvara se izložba "Učiniti nevidljivo vidljivim" skupine međunarodnih umjetnika i našeg Ivana Marušića Klifa

Nije jednostavno raditi program suvremene umjetnosti na jadranskim otocima, i to tijekom turističke sezone. No, upravo je to koncept Jelsa Art Bijenala, festivala koji svake dvije godine u Jelsi organizira umjetnička i producentska organizacija LAB852. Tim više što je suvremena umjetnost koju JAB preferira ona koja se događa u javnom prostoru i u interakciji s posjetiteljima - slučajnim prolaznicima i turistima. A to doista nije lagana publika za komunikaciju. Tim više je - vrijedna truda.

Tema ovogodišnjeg JAB-a je - "Učiniti nevidljivo vidljivim", a tijekom srpnja i kolovoza na programu je osam izložbi, isto toliko performansa i happeninga, šest umjetničkih instalacija, četiri koncerta, sve to uz popratne programe poput stručnih predavanja, radionica i debata, s umjetnicima iz 16 zemalja.

image

Rad Petra Grimanija "Priroda i društvo"

Nikola Radovani/

Ovogodišnji program počeo je izložbom instalacije Petra Grimanija "Priroda i društvo" u Galeriji Monade. Grimani je snimio rušenje stabala čempresa ispred njegova stana u Splitu, a videodokumentacija tog "pogubljenja stabala" zajedno s deblima postavljenim u galeriji/konobi - ovoga puta to nisu splitski čempresi, već hvarska borovina - izgleda bolje i atraktivnije nego kada smo taj rad prije nekoliko mjeseci prvi put vidjeli u Zagrebu na događanjima u KNAP-u na Peščenici, organiziranim u povodu obilježavanja pete godišnjice smrti omiljenog performera Marijana Crtalića Crte. Kao da je "Priroda i društvo" našla svoje prirodno okruženje u hladu konobe u jelšanskoj kali.

image

Petar Grimani

Nikola Radovani/

Za vrijeme našeg boravka u Jelsi događao se i happening dramaturginje Karle Crnčević i baskijskog anarho-kulinarskog kolektiva Cocina de Guerrilla. U Jelsu je iz tog kolektiva stigao Bask Ruben Castillejo. Cocina de Guerrilla je kolektiv koji preispituje gastronomiju, njezino znanje, tehnike i mogućnosti s ciljem zadovoljavanja prehrambenih potreba ljudi i promicanja prehrambenog suvereniteta kao jamstva ljudskih prava. Kuhinju koriste kao alat za umjetničko stvaranje, istražujući kreativne mogućnosti koje hrana nudi. Ono što su oni izveli bila je simpatična interakcija sa sramežljivim posjetiteljima pod nazivom "Razgovori s ribom". Bask Castillejo Europom putuje u vrlo dobro opremljenom kamperu koji je zapravo multimedijska produkcijska kuća na kotačima koja istovremeno može poslužiti kao kino - kada se spusti platno za projekciju, zahvaljujući nabrijanim tehničkim performansama, Castillejo bez problema može organizirati i party - bilo gdje i bilo kada. Naravno, u kamperu se i - kuha.

image

Karla Crnčević i Ruben Castillejo iz kolektiva Cocina de Guerrilla

Nikola Radovani

Karla Crnčević je dramaturginja i filmska autorica na koju smo obratili pažnju zbog njezina dokumentarnog filma "Zemlja za nas", koji nam je otkrio kako u unutrašnjosti otoka Brača živi skupina žena u zajednici koja ne vjeruje u privatno vlasništvo i hijerarhiju. Film je prikazan na prošlogodišnjem Subversive Film Festivalu.

Karla i Ruben su ispred kampera smještenog na jelšanskoj rivi razgovarali sa zainteresiranom publikom kao da su ribe. Ta konverzacija je bila simpatična, na trenutke komična, ali i nemušta, kako to valjda i mora biti kada se razgovara s ribama. Nakon konverzacije je uslijedila projekcija filma koji je Crnčević izmontirala iz arhivskog materijala, u kojem su se našli i dramatični prizori iz dokumentarca Branka Belana "Vjekovi Hvara" iz davne 1959. godine. Simpatični Ruben Castillejo nas je nakon svega upoznao s nečim što je nazvao - sladoled od tune.

Dva dana kasnije, isti taj program je gostovao i na hvarskoj Fortici.

image

Ratko Kožul i Dimitrije Simović

Nikola Radovani/

No, to je bio tek uvod u ovogodišnji bogat program Bijenala. U glazbenom dijelu programa do sada su već sudjelovali Sara Renar i Dimitrije Simović, koji je pak s Ratkom Kožulom, nekadašnjim članom Bijelih strijela i šlager pjevačem bogate karijere, dao njihovu interpretaciju izabranih evergreena.

Ove godine je dio programa Bijenala i Ivan Marušić Klif, dobro poznati i vrlo aktivni zagrebački umjetnik koji je s umjetnicama iz Portugala Franciscom Roche Goncalves i Paulinom Almeidom te Nizozemkom Marieke Leene radio na izložbi "Učiniti nevidljivo vidljivim", koja se otvara u srijedu u Kući Dobrović.

Izložba tematizira oceanografski fenomen - Island Trapped Waves, odnosno valove vezane za otok. Jedna od svega nekolicine lokacija na svijetu gdje je fenomen zabilježen je - uz Gotland, Havaje i Bermude - i naše Lastovsko otočje. Istraživanjem tog fenomena kod nas se bavi izv. prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić s Biološkog odsjeka zagrebačkog PMF-a, koja će o tome u Jelsi održati i predavanje.

image

Ivan Marušić Klif

Nikola Radovani/

Valovi vezani uz otok fenomen je koji se događa zbog Zemljine rotacije, pri čemu se zbiva "zarobljivanje" površinskih i dubinskih (internih) valova uz obalu, odnosno obalu otoka. Kako bi otok mogao "zarobiti" val, on mora biti dovoljno malen i dovoljno velik te nadasve važno - približno kružnog oblika. Tako "zarobljeni" valovi su nedovoljno istražen mehanizam odnosa hranjivih tvari iz dubina na površinu kroz turbulentna miješanja. Možda je to razlog zbog kojeg oko Lastova još uvijek ima toliko ribe?

Program Jelsa Art Bijenala održava se sve do polovice rujna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
28. studeni 2025 09:52