SLUŽBENI PODACI

Muzeji bilježe drastičan pad posjetitelja, a sve pohvale idu muzeju teško stradalom u potresu

Muzejsko dokumentarni centar proveo je online istraživanje o utjecaju pandemije na hrvatske muzeje
 Bruno Konjevic/Cropix

Muzejsko dokumentarni centar proveo je online istraživanje o utjecaju pandemije na hrvatske muzeje prema kojem gotovo dvije trećine – 74% ispitanih bilježi pad broja posjetitelja od 50 – 100%, a 63% ispitanih imaju gubitke u vlastitim prihodima veće od 50%.

Od 162 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj na anketu je odgovorilo njih 97.

Prikupljani su podaci za razdoblje od 1. siječnja do 31. listopada 2020., a anketa je sadržavala dvanaest pitanja otvorenog i zatvorenog tipa koja su istražila dugotrajnost i stupanj zatvorenosti muzeja, što za javnost, što za djelatnike kao dio protupandemijskih mjera, pad posjećenosti u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, korištenje digitalnih kanala za komunikaciju s publikom, postotak povećanja objava o muzejskim sadržajima kao i postotak online korisnika, gubitak dijela odobrenih sredstava za programsku djelatnost kao i gubitak vlastitih prihoda, te prilagodbu u planiranju troškova za sljedeću godinu s obzirom na situaciju.

image
Ranko Suvar/Cropix

Rezultati ankete pokazuju da su svi ispitani muzeji bili barem neko vrijeme zatvoreni za javnost tijekom proljetnog lockdowna. Razdoblje zatvorenosti kreće se od dva tjedna pa sve do nekoliko mjeseci, a gotovo polovica ispitanih muzeja je iskazalo da su bili zatvoreni za javnost u trajanju od 5 ili 6 tjedana, što se podudara s trajanjem lockdowna. Ipak, najčešći uzrok duže zatvorenosti muzeja su posljedice potresa koji je pogodio Zagreb.

image
Darko Tomas/Cropix

Rezultati anketekoju su proveli stručnjaci MDC-a, pokazuju da su svi ispitani muzeji bili barem neko vrijeme zatvoreni za javnost tijekom proljetnog lockdowna. Razdoblje zatvorenosti kreće se od dva tjedna pa sve do nekoliko mjeseci, a gotovo polovica ispitanih muzeja je iskazalo da su bili zatvoreni za javnost u trajanju od 5 ili 6 tjedana, što se podudara s trajanjem lockdowna. Ipak, najčešći uzrok duže zatvorenosti muzeja su posljedice potresa koji je pogodio Zagreb.

Što se tiče posjećenosti, 15% ispitanih muzeja zabilježilo pad 60 – 70% posjeta u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, 23 % pad od 70 – 80%, a 18% muzeja je imalo pad od čak 80 – 90% u usporedbi s lanjskom posjećenosti.

image
Goran Sebelic/Cropix

Kako ističe Tea Rihtar Jurić, muzeji bilježe shodno padu posjetitelja, i velike gubitke, pa je tako, primjerice, 90 do 100% gubitaka od vlastitih prihoda imalo je čak 15% ispitanih muzeja. Tek tri muzeja su prijavila da posluju bez gubitaka.

Što se tiče online komunikacije, čak je 88 ispitanih odgovorilo da su se digitalnim putevima do svoje publike služili i prije lockdowna, dok je sedam odgovorilo da to nisu činili. Njih 74 je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine objavljivalo više online sadržaja, dok njih 17 nije. Treba uzeti u obzir da neki muzeji već od ranije redovito, na dnevnoj bazi objavljuju putem društvenih mreža, te da povećanje ne bi polučilo veći interes publike, kako ističu iz MDC-a:

image
Matija Djanjesic/Cropix

"Jedan od svijetlih primjera dvostrukog povećanja stalnih pratitelja i tzv. „lajkova“ Facebook stranice je Hrvatski povijesni muzej koji je zabilježio i mnogostruka uvećanja komentara na objave, dijeljenja sadržaja, reakcija – u stvari kvalitativne uključenosti korisnika, sve iz razloga što su uložili trud u objavu zanimljivih i korisnih sadržaja na redovitoj bazi, pandemiji i potresu usprkos".

Praćenje broja posjeta web stranicama svog muzeja iskazalo je 57% ispitanih dok ostalih 43% ne prati, a njih 72% prati posjećenost digitalnim kanalima poput društvenih mreža, video kanala i sl. što je vjerojatno posljedica činjenice da ti kanali imaju automatske analize broja pregleda pa su brojke lako dostupne.

image
Bruno Konjevic/Cropix

Najčešće korištena društvena mreža među hrvatskim muzejima je Facebook (koju koristi 45% ispitanih), zatim ih 25% koristi Instagram, 17% Youtube, 7% Twitter, 2% Vimeo itd. dok je korištenje više od jednog kanala uobičajeno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. prosinac 2020 17:12