Po mnogima najljepša zagrebačka crkva i jedna od najpoznatijih baroknih građevina u Hrvatskoj, crkva Svete Katarine Aleksandrijske na Gornjem gradu, znatno je oštećena u potresu.
Poznata i kao omiljeno mjesto za vjenčanja možda i upravo zbog svoje izuzetne, dekorativne unutrašnjosti i raskošnih ukrasa, Sveta Katarina sada je neprepoznatljiva. Župnik župe Svetog Marka Vladimir Magić kaže da su oštećenja velika i da je odmah nakon potresa crkva morala biti zatvorena. Najviše su stradale štukature po kojima je ova crkva jedinstvena te mramorni oltar Svetog Ignacija Loyole, djelo Francesca Robbe, talijanskog baroknog kipara i jednog od najznačajnijih umjetnika koji djeluju na ovim prostorima u 18. stoljeću.
Strašan prizor
Na oltaru su se nalazili Robbin kip sveca iz 16. stoljeća, čuvenog kršćanskog misionara i jednog od utemeljitelja isusovačkog reda svetog Franje Ksaverskog i svetog Franje Regisa, svećenika i mučenika.
Velečasni Magić prvi je ušao u crkvu već u nedjelju popodne kad se slegla prašina. Pred njim je bio strašan prizor.
- Sve su štukature popadale po klupama i podu. Vidio sam kip svetog Franje Regisa koji je bio na oltaru Svetog Ignacija u komadima na podu. Jednostavno se srušio i razbio. To je jedan od najčuvenijih kipova u našoj sakralnoj umjetnosti - priča velečasni Magić, koji je i župnik crkve Svetog Marka te dodaje da Zagreb bez Svete Katarine i Svetog Marka nije Zagreb.
Magić je sudjelovao i u posljednjoj dugogodišnjoj obnovi Svete Katarine koja je trajala do 1992. godine.
- Baš kad sam htio predati crkvu nekom mlađem, dogodio se potres - kaže župnik.
- Čini mi se da je stanje puno gore nego prije obnove. Tada smo bili koncentrirani na umjetnički inventar, a sada će se prvo morati vidjeti statika, osigurati crkvu, da bi se onda mogao obnavljati dio po dio, freska po freska - objašnjava.
Ovih dana Magić očekuje i stručnu komisiju kako bi se krenulo s detaljnijom procjenom štete i obnovom.
Prošla požare i potrese
- Ovo je sve prvi dojam, tek kad struka kaže svoje mišljenje i postave se skele, moći ćemo više reći o oštećenjima - ističe.
Crkva Sv. Katarine u svojoj dugoj povijesti, a podigli su je isusovci u prvoj polovici 17. stoljeća na mjestu male dominikanske crkve iz 14. stoljeća, više je puta uništena uslijed požara i potresa. Gorjela je 1645. i 1674. godine, kada je izgorjela do temelja. Stradala je i u velikom potresu 1880., a potom i u požaru 1895., nakon čega slijedi još jedna obnova u kojoj je angažiran Hermann Bollé.
U zadnjem potresu, 22. ožujka, oštećen je njezin jedini mramorni oltar, onaj iz 1729. u kapeli Sv. Ignacija Loyolskoga, ostali su drveni, jedno od djela Francesca Robbe, kipara koji je svoje zadnje godine života proveo u Zagrebu gdje i umire 1757. Robba, rođen u Veneciji, puno je radio u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj, a u Zagrebu je, osim oltara u Sv. Katarini, radio i oltare za katedralu koji su u neogotičkoj obnovi krajem 19. stoljeća premješteni u druge crkve.
Francesco Robba narudžbu za oltar sv. Ignacija s kipovima sv. Franje Ksaverskog, sv. Franje Regisa, Presv. Trojstva i dva anđela u isusovačkoj crkvi Sv. Katarine dobiva 1727. godine i dovršava 1729. dok je raskošna štukatura koja je sve do potresa krasila svod i zidove Svete Katarine iz 1732. godine. Velika iluzionistička kompozicija “Sveta Katarina među aleksandrijskim filozofima”, čiji je autor ljubljanski slikar Krištof Andrej Jelovšek, za sada, kako nam je potvrdio župnik, stoji.
Sveti Marko
Za razliku od Svete Katarine, prema riječima velečasnog Magića, Sveti Marko nije toliko stradao i koliko je za sada vidljivo napukli su svodovi. Umjetnička djela koja krase njegovu unutrašnjost s potpisom Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića i Ljube Babića nisu znatnije oštećena. Meštrović, Kljaković i Babić angažirani su na obnovi Svetog Marka između dva svjetska rata, dvadesetih i tridesetih godina prošloga stoljeća, i radi se o jednom cjelovitom uređenju crkve u kojem su dva zaokružena ciklusa, Kljakovićev slikarski i Meštrovićev kiparski.
Kljakovićeve freske u unutrašnjosti crkve, na kojima je vidljiv Meštrovićev utjecaj, imaju biblijske i teme iz hrvatske povijesti: “Zvonimirova prisega”, “Splitski sabor” i “Pokrštenje Hrvata za kneza Višeslava”. Za freske je u početku bio zadužen i Ljubo Babić, no nezadovoljan zadovoljan radovima uništio ih je, ali je zato ostavio za sobom ulja na platnu – “Raspeće Kristovo”, “Skidanje s križa” i “Hrvatski Božić”. Meštrović je napravio skulpture i reljefe u unutrašnjosti crkve u kamenu i bronci među kojima se ističu veliko Raspeće u glavnoj apsidi, Pieta’ u sjevernoj i “Prijestolje mudrosti”, poznatije kao “Hrvatska Bogorodica” u južnoj.
- Kljakovićeve freske nisu znatnije stradale, ima pukotina na nekoliko mjesta. I skulpture Ivana Meštrovića su čitave, kao i slike Ljube Babića koje i dalje stoje na zidovima - kaže Magić. Crkva Svetog Marka, prepoznatljiva po svom krovu i jedna od najvećih zagrebačkih znamenitosti, počela se preuređivati 90-ih godina, a 2009. svečano je proslavljen dovršetak njezine 25-godišnje obnove.