‘Naše su zgrade u Zagrebu prvi put u povijesti prošle takvu obnovu, pred nama je velika promjena‘

Maja Rožman izabrana je za novu dekanicu Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Prošli tjedan izabrana je tajnim glasanjem Akademijskog vijeća. Međutim, na dužnost stupa 1. listopada ove godine, s akademskom godinom 2026./2027. Na ALU je donedavno bila prodekanica za međunarodnu i međusveučilišnu suradnju.

Koji su vam planovi kada stupite na funkciju?

- Moji planovi nisu usmjereni na nagle rezove, nego na stabilizaciju i razvoj Akademije – ali na način koji je dugoročno održiv i jasno strukturiran. Akademija već ima snažnu misiju i kvalitetne temelje, no važno mi je da ono što postoji na razini dokumenata zaista zaživi u svakodnevnom radu – u nastavi, projektima i načinu upravljanja.

Iako se izvana može činiti da ulazimo u razdoblje stabilnosti – obnove se privode kraju, a programski ugovori su potpisani – zapravo nas tek čeka zahtjevna faza prilagodbe. Pred nama su završetak obnove, useljenje i opremanje prostora, uvođenje u novi sustav financiranja i upravljanja kroz programske ugovore, ali i prilagodba novim troškovima održavanja te mogućim financijskim izazovima u vremenu koje je, nažalost, ponovno postalo izrazito nestabilno i nepredvidivo.

Maja Rožman

Dani G/

Što vam je bitno postići?

- U ovom mandatnom razdoblju dolazi i reakreditacija doktorskog studija, kao i priprema za novu reakreditaciju Akademije koja nas očekuje pred njegov kraj. Paralelno obilježavamo veliku obljetnicu – 120 godina Akademije te 70 godina Grafičkog odsjeka – što također nosi organizacijski i programski zahtjevan okvir. Akademija pritom trenutačno provodi i sedam znanstveno- i umjetničko-istraživačkih projekata, što jasno pokazuje njezinu aktivnost i razvojni kapacitet. Moj pristup, stoga, nije „uvoditi red u gotov sustav“, nego nastaviti i unaprijediti procese u kojima već dugi niz godina sudjelujem. U radu uprave kontinuirano sam prisutna osam godina, što znači da vrlo dobro poznajem unutarnje procese, izazove i potencijale Akademije, ali i važnost održivog ritma rada te realnih očekivanja od svih koji sudjeluju u njezinu funkcioniranju.

Na kraju, najvažnije mi je da Akademija funkcionira kao cjelina – ne kao zbroj pojedinačnih napora, nego kao stabilan i odgovoran sustav koji može dugoročno nositi i ljude i programe. Razvoj institucije nikada nije rezultat jedne osobe, nego zajedničkog rada velikog broja ljudi – upravo u tome vidim njezinu stvarnu snagu i na tom principu želim temeljiti njezin daljnji razvoj.

Akademija likovnih umjetnosti

Damjan Tadic/Cropix

S obzirom na obnovljene objekte ALU-a, to je sad velika promjena, dva objekta?

- Riječ je o izuzetno velikoj promjeni, možda i najvećoj infrastrukturnoj promjeni u novijoj povijesti Akademije. Već smo se početkom ove akademske godine vratili u obnovljenu zgradu u Ilici 85, dok su još dva ključna objekta – Ilica 83 i Jabukovac 10 – trenutačno u procesu cjelovite obnove. To je prvi put da Akademija prolazi ovako opsežan i sustavan proces obnove svojih prostora.

Osim što se time rješava pitanje sigurnosti i dugoročnog očuvanja zgrada, otvaraju se i nove mogućnosti: kvalitetniji uvjeti rada, bolja tehnička opremljenost te jasnije organizirani prostori za nastavu, radionice i istraživanje. Time se stvaraju stvarni preduvjeti za suvremeniji, kvalitetniji i ambiciozniji razvoj Akademije.

Međutim, jednako je važno naglasiti da prostor sam po sebi ne donosi promjenu. Ono što slijedi jednako je zahtjevno kao i sama obnova – useljenje, organizacija rada u novim uvjetima i prilagodba institucije na jedan drukčiji, kompleksniji sustav funkcioniranja.

Zato ovu fazu vidim kao prijelaz: iz kriznog upravljanja u fazu promišljenog i dugoročno održivog strateškog razvoja, u kojem prostor konačno postaje alat za ozbiljan rad, a ne ograničenje.

Kakva je trenutačno situacija pred upise – koji su popularni smjerovi, a za koje je teže naći studente?

- Već niz godina najveći interes bilježi studij Animiranog filma, koji se pokazao kao izuzetno vitalan i otvoren prostor suvremenog umjetničkog izraza, a slijede ga slikarstvo i grafika. Riječ je o temeljnim umjetničkim disciplinama koje se stalno iznova redefiniraju i studentima pružaju snažnu bazu za daljnji razvoj, bilo unutar klasičnih medija, bilo u njihovim suvremenim proširenjima.

S druge strane, najveći izazov trenutačno imamo kod upisa na kiparstvo. To je trend koji nije specifičan samo za našu Akademiju, nego je prisutan i šire, jer je riječ o izrazito zahtjevnom mediju koji traži posebnu vrstu predanosti. No upravo zato kiparstvo ima iznimnu vrijednost – ono razvija duboko razumijevanje prostora, forme i odnosa tijela i materijala, što je temeljno za svako ozbiljno umjetničko obrazovanje.

Važno mi je naglasiti da na svim odsjecima rade međunarodno prepoznati umjetnici i umjetnice te da svaki odsjek ima svoje jasno i nezamjenjivo mjesto unutar Akademije.

U tom kontekstu važnu ulogu ima i Nastavnički odsjek, koji doprinosi promicanju i razumijevanju važnosti umjetnosti od najranije dobi, dok područje Novih medija otvara prostor za kritičko propitivanje suvremenog društva.

Osim što oblikujemo suvremenu umjetničku scenu, sudjelujemo i u oblikovanju kulturnog i nacionalnog identiteta te u očuvanju baštine – što je posebno vidljivo u području konzervacije i restauracije, ali i u svim drugim umjetničkim disciplinama koje se uvijek iznova razvijaju u dijalogu s tradicijom.

Upravo ta raznolikost pristupa i medija omogućuje nam da obrazujemo kvalitetne, samostalne i relevantne mlade umjetnike.

Naš cilj nije pratiti trendove, nego ih stvarati – i razvijati nove generacije umjetnika koje će oblikovati prostor umjetnosti u godinama koje dolaze.

Akademija pritom obrazuje mlade ljude koji su sposobni kritički misliti, biti empatični i društveno odgovorni, a uz to i kreativni – što je temelj svake ozbiljne inovacije, ne samo u umjetnosti nego i šire.

Vjerujem da će društvo u sve većoj mjeri prepoznavati vrijednost tih kompetencija, koje su u suvremenim europskim obrazovnim politikama već prepoznate kao ključne – i da će upravo one dugoročno postati jedan od najvažnijih temelja razvoja.

Akademija već godinama sustavno razvija takav model obrazovanja i smatram da u tom smislu imamo relevantno iskustvo i znanje koje možemo ponuditi obrazovnom sustavu u cjelini.