Mirko Ilić, ilustrator i dizajner s američkom adresom, trenutačno boravi u Dubrovniku gdje otvara dvije izložbe u Art radionici Lazareti.
Večeras se otvara izložba “Tolerance Poster Show” s plakatima vezanim uz temu tolerancije međunarodno poznatih dizajnera poput Miltona Glasera, autora kultnog loga I Heart NY, Petera Bankova, Niklausa Troxlera i drugih, dok će se od 17. kolovoza moći pogledati izložba radova samog Mirka Ilića, pod nazivom “Mirko Ilić - Trenutak pred katastrofu: strip, ilustracija i dizajn” kustosa Dejana Kršića i Marka Goluba. Osim u galerijskom prostoru, plakati s izložbe “Tolerance Poster Show” su i na autobusima koji voze po gradu.
Od Turske do Italije
Za sve je zaslužan Pero Mrnarević koji je na čelu Lazareta, a kaže kako je zadovoljan da izlaže umjetnika Ilićeva kalibra. Podsjetimo, na respektabilnu karijeru ovog autora. Ilić je, naime, radio za Wall Street Journal, Time, New York Times, gdje je bio i art direktor, komentirajući neke od najvažnijih trenutaka koji su se događali u danom vremenu. Počeo je svoju karijeru u Poletu, pa u Danasu, a sve ćemo imati prilike vidjeti u Dubrovniku.
Kustosi Dejan Kršić i Marko Golub ovako objašnjavaju naziv izložbe, “Trenutak pred katastrofu”: “Često se njegove ilustracije zaustavljaju u ‘trenutku pred katastrofu’. Drama se ne eksplicira, nego potencira slutnjom. Usmjerava nas da zaključimo kako u predstavljenoj situaciji nešto ne štima i da će već u sljedećem kadru stvar puknuti s dramatičnim posljedicama.”
U razgovoru povodom izložbe, na pitanje o njenom nazivu Mirko Ilić u šali odgovara: “Možda kustosi misle da će izložba biti katastrofa” te nastavlja: “Nisam odgovoran za naslov izložbe, sve sam odluke prepustio dvojici kustosa, no u naslovu čitam poštovanje prema mojem radu. Izmijenio sam neznatno neke stvari, smatrao sam da je moja fotografija u katalogu prevelika, i da je previše da budu tri ilustracije vezane uz Kip slobode, ostale su dvije. Ne sudjelujem kada se radi odabir radova za moju izložbu. Kako bi bilo da je Tutankamon sam sebi radio grobnicu”.
Druga, pak, izložba, kojoj je on kustos, “Tolerance Poster Show”, osim u galerijskom prostoru moći će se pogledati i na autobusima. O tome naš sugovornik kaže: “To i jest projekt koji je namijenjen javnim prostorima. U Turskoj je, recimo, bio izložen u shopping centru. U ovom trenutku, dok razgovaramo, na ulicama je Venecije stotinjak plakata koji su rasprostranjeni po čitavom gradu.
Ljubičić, bućan, Kršić
- Želja mi je bila izložiti ga na takvim lokacijama, ne zanima me raditi izložbe o dizajnu samo za dizajnere. Na taj je način izložbu vidjelo mnoštvo ljudi, višestotina tisuća zasigurno, a interes samo raste. Sveukupno postoje 132 plakata, a za Dubrovnik sam odabrao osamdeset”. Na ideju za projekt došao je u Ljubljani, nakon suradnje s Festivalom tolerancije: “Nakon suradnje s festivalom, došao sam na ideju da svatko na svom jeziku ispiše riječ tolerancija. Prvo sazvao Miltona Glasera, znao sam da će me ostali kolege teško odbiti nakon što čuju da je on uključen. Malo pomalo došli smo na brojku od 132. Obično zovem dizajnere iz zemlje u kojoj gostujem, uključeni su već Boris Bućan i Dejan Kršić iz Hrvatske, a sada je i Boris Ljubičić.”
Kakve su bile reakcije do sada, pitamo Mirka Ilića, pisalo se i o nekim plakatima koji su uništeni: “Da, znalo se događati. Nisu dobro prošli, posebno oni s arapskim natpisima i sve je izazvalo poprilično pažnje u medijima. U pozadini su takvih akcija nedostatak tolerancije i loš društveni odgoj. Ovih smo dana čitali o rasističkom napadu u Splitu. Plakat ne tuče natrag.” Može li se ovakvim izložbama ipak doprijeti do pojedinaca? “Svi mi koji radimo na projektu pro bono, uvjereni smo da može, inače ne bismo surađivali. Pauli Scher, kao i svim autorima, nije potrebna dodatna promocija, dovoljno su poznati.”
Milton Glaser, autor, među ostalim, loga INY i prvi autor plakata za toleranciju, nedavno je proslavio svoj devedeseti rođendan, jedan od uzvanika bio je Ilić. Naime, Ilićev studio Mirko Ilić Corp. nalazi se na trećem katu zgrade u centru Manhattana, koja je u vlasništvu upravo Miltona Glasera, čiji je studio smješten na prvom katu, često i surađuju: “Milton i ja smo dobri prijatelji. Kada sam prije par mjeseci osnovao neprofitnu udrugu vezanu uz projekt tolerancije njega sam pozvao da napravi logo”.
Zrcalo društva
Osim s Glaserom, često surađuje sa Stevenom Hellerom, prošle su godine zajedno izdali knjigu o povijesti prikazivanja aktova u dizajnu. Surađuju i ove godine. Naime, 3. rujna izlazi Hellerova knjiga “The Swastika and Symbols of Hate: Extremist Iconography Today” za koju je Ilić napravio naslovnicu. Knjiga, kako se navodi, uz povijest omraženog simbola, istražuje i ulogu koju grafički dizajn ima u ideologiji ekstremne desnice: “Steven je napisao knjigu o netrpeljivosti, o novim simbolima mržnje, o simbolima kojima se koriste neonacisti i pozvao me na suradnju jer smo već ranije surađivali na ovu temu, istražujući simbole koji se mogu pronaći od nogometnih stadiona pa nadalje. Ovo je nova verzija knjige”, kaže.
Vraćamo se na početak našeg razgovora, retrospektivnu izložbu koja, iako obuhvaća čitav opus, naglasak stavlja na novijem razdoblju: “Najnoviji je rad od ove godine za Jugoslavensko dramsko pozorište u Beogradu, s kojima sam i ranije surađivao. Niste me pitali zašto nisam radio i za hrvatske kazališne kuće? Nisam neko vrijeme jer me u Hrvatskoj ne zovu. Radio sam prije par godina za Kerempuh i Kazalište na Trešnjevci, i to je to”. Šteta jer, iako je autor širokog raspona, kazalište je ipak jedna od njegovih fokusnih tema. “Kazalište vidim kao medij, kao zrcalo koje pokazuje što se događa među ljudima”, zaključuje naš sugovornik.