Arhitekt Nenad Fabijanić danas je u Knjižnici HAZU održao predavanje "Po Poljudu (Projekt obnove)" kojim je, kako je rekao, "nastojao rasvijetliti i objaviti, ilustrativnim prilozima, polazišta zaštite i obnove stadiona Poljud u Splitu", a mi prvi donosimo njegove prijedloge kako je zamislio obnovu stadiona.
Fabijanić je u predavanju obrazložio da "djelo arhitekta akademika Borisa Magaša značajem, dometom i reprezentativnim emaniranjem svoje arhitektonske vrijednosti zaslužuje posebnu pažnju kao priznati reper nacionalne arhitektonske baštine" i nastavio: "Nesporazumi, potencirani terminološkom zbrkom nastalom u javnosti, ali i unutar struke, rezultat su parcijalnih interesa i specijalističkih znanja koji, tako razjedinjeni, ne doprinose konačnom, optimalnom rješenju sanacije i rekonstrukcije trošnoga, zapuštenog stadionskog zdanja."
Našem poznatom arhitektu, naime, obitelj Magaš prenijela je autorska prava na projekt stadiona Poljud. Fabijanić se snažno protivi ideji rušenja stadiona i najavljuje da će uskoro predstaviti vlastiti prijedlog obnove, izrađen dok je gradonačelnik Splita bio Ivica Puljak, što je, dakle, danas i učinio.
Nenad Fabijanić voditelj je interdisciplinarnog tima za izradu EOPS-a (Elaborat ocjene postojećeg stanja) i autor koncepta arhitektonskoga idejnog rješenja obnove, i na ovom predavanju je, dakle, "prvi put svim zainteresiranim stručnjacima i javnosti prezentirao načela, koncept, ideju i detalje rekonstrukcije, uz čvrsto uvjerenje da su namjera, pristup i projektna elaboracija uvjerljivi i u potpunom suglasju s izvornim rukopisom i polazištima akademika Borisa Magaša".
Kako nam kaže "Prilazna stanica s mostovima sa sjeverne strane, oslobođena je od nasipa i dignuta na stupove, omogućila je pristup prostorima namijenjenim građanima, suvenirnice, muzej Hajduka, memorijalni prostori". Dalje nastavlja: "Na najnižoj etaži na nivou igrališta, eliminacijom danas neskladnih iznajmljenih prostora uvodi niz staklenih ili metalnih montažnih kupola namijenjenih potrebama nogometaša, ostalih sportaša, press, sportska tv, kružno raspoređenih na novouspostavljenoj cjelovitoj evakuacijskoj komunikaciji. Znatno je povećan novoizgrađeni sadržaj unutar stadiona".
Spomenuli smo lift, on priča jednu anegdotu: "Tito je došao na Poljud kad već nije mogao hodati i vozio se liftom. Nakon što je otišao, lift se pokvario drugi dan, navodno više nikad nije proradio. To manje govori o Titu, više o serviseru lifta. Borisu Magašu više se pljeskalo taj dan neko predsjedniku bivše države, bila je jedinstvena poruka arhitektonskoj praksi, apsolutna podrška ."
Podsjetimo, a kako se pisalo u više navrata, Uprava Hajduka zajedno s udrugom Naš Hajduk podržava ideju izgradnje novog, modernog stadiona na lokaciji sadašnjeg Poljuda, iako priznaju da je riječ o osjetljivoj temi zbog snažne emocionalne povezanosti navijača s tim stadionom. S druge strane, dio stručnjaka smatra da bi stadion trebalo obnoviti.
Kako smo u više navrata pisali, autor splitskog nogometnog stadiona Poljud Boris Magaš sve što je naučio u svojim počecima u arhitekturi, često je znao isticati, naučio je od Vladimira Turine, autora Dinamova stadiona. Turini je, naime, kao tada mlad student bio i asistent na gradnji stadiona.
Važnost Poljuda prepoznata je i u njegovo doba, pa je arhitekt Boris Magaš 1979. godine dobio najvažniju jugoslavensku nagradu za arhitekturu, Borbinu nagradu. Iako je radio i Muzej revolucije u Sarajevu (koautor), hotelski kompleks Haludovo na Krku te Solaris kod Šibenika, Poljud je ostao njegov najvažniji projekt. Budući da se gradio u sklopu Mediteranskih igara, sve je u gradnji teklo vrlo brzo. Magaš se preselio u Split, na terenu je znao biti doslovce i po dvadeset sati dnevno, družio se i s nogometašima poput Brane Oblaka, koji su mu prenosili svoja iskustva s različitih stadiona, a suočavajući se s nizom problema i intenzivnim radnim tempom on je i obolio, kako mi je svojedobno rekao u intervjuu za Jutarnji list.
Kada je Poljud sedamdesetih građen, bio je u apsolutnom fokusu svjetske stručne javnosti, a više je puta prikazan u inozemstvu.
Danas se smatra antologijskim djelom naše kasne moderne. Vrijednost mu je potvrđena i zapaženim mjestom na izložbi jugoslavenske arhitekture u MoMA-i, gdje su uz izvorne nacrte izložene i makete stadiona”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....