Winton Afrić

Nova izložba stručnjaka za zmajske ljuskice koji je animirao s ekipom iz ‘Igre prijestolja‘

Here Be Dragons izložba u galeriji Forum

 Lovro Kanceljak
Na izložbi ‘Here Be Dragons‘ u Galeriji Forum umjetnik pokazuje tehniku digitalnog kiparstva, a omiljena su mu tema zmajevi

Winton Afrić, kad su mu bile samo tri godine, prvi je put nacrtao zmaja, a taj crtež i danas ima posebno mjesto u njegovu ateljeu.

- Fantazije i mitologija zanimaju me od najranije dobi, a motivacija za studij na Likovnoj akademiji bilo mi je upravo to da svladam tehnike kojima bih mogao detaljno i anatomski ispravno kreirati ta bića - uvodi nas ovaj akademski slikar u priču o svojoj izložbi "Here Be Dragons", koja je u ponedjeljak otvorena u galeriji Forum u suradnji s Algebrom, gdje Afrić radi kao profesor, a tamo se može pogledati do subote 5. veljače.

Na izložbi su izložene skulpture zmajeva koje je Afrić najprije izradio u računalnom programu koji funkcionira "poput digitalnog štafelaja", a onda izradio 3D printerima.

- Moj je put bio relativno nespecifičan. Diplomirao sam slikarstvo, koje je vrlo slobodan i kreativan medij, no osjećao sam potrebu da svoja bića prikazujem sa svih strana da bi mi cijela priča imala smisla. Prije bih ih crtao iz više kutova, no onda sam prije šest godina otkrio program koji omogućava rad u hibridnoj tehnici, koja se može opisati kao neka vrsta digitalnog kiparstva - objašnjava umjetnik.

Program kojim se koristi medijskimedijski i jest na pola puta između kiparstva i slikarstva jer se u njemu likovi stvaraju potezima po 2D površini, no oblikujući u 3D virtualnom prostoru.

- Kad sam prebacio stvaralaštvo u taj novi medij, kao da sam se ponovno pronašao i otkrio, dobio sam novu dimenziju kreativne slobode. Uspio sam postići da ono digitalno i neopipljivo dobije kontakt s fizičkim, stvarnim svijetom - kaže Afrić, koji je počeo upotrebljavati 3D printer dok je ta tehnologija još bila u povojima te mu je bilo teško raditi s tim strojevima; za baratanje njima bilo je potrebno puno tehničkog znanja.

- I danas situacija nije idealna. Postoje neki izuzetno skupi 3D printeri koji koštaju stotine tisuća eura i omogućuju iznimno preciznu reprodukciju. No, ako govorimo o dostupnim alatima, koji su i ekološki prihvatljivi, što mi je također važno, onda je situacija nešto drukčija - govori.

Postoje dvije tehnike pomoću kojih se umjetnine mogu izrađivati 3D printanjem.

- Jedna od njih uključuje i projektor, s njega se projicira slika, a onda printer slaže smolu u tisuće i tisuće slojeva. To je vrlo detaljna tehnika, no te smole su otrovne i zahtijevaju kemijsku obradu koja se mora raditi s maskom na licu - objašnjava Afrić.

On se zato odlučio za drugu tehniku.

- Ona je ujedno jednostavnija. Ima plastičnu nit, koju printer grije, a glava koja se pomiče okolo vari sloj po sloj. Ova tehnika daje rezultate koji su dosta grublji, no materijal je na bazi kukuruznog škroba i okruženje nije toksično - tumači.

Nakon što isprinta 3D modele, on dovršava svoje skulpture tradicionalnim metodama, modeliranjem i bojanjem. Dio metodologije morao je osmisliti i sam, i to iz potrebe da pomiri činjenicu da je htio velike i detaljne skulpture, a 3D printeri mogu printati u ograničenoj veličini i razlučivosti.

- Na koncu sam došao do toga da dijelove oblikujem lemilicom, oblikujem plastiku slično kao što to čini 3D printer. To se pokazalo kao idealno rješenje, skulpture su čvrste, spojevi se ne vide, i mogu ručno napraviti sve detalje koje printer ne može – kaže Afrić.

Još jedna posebnost njegovih zmajeva su njihove oči. Izrađuje ih tako da, kad hodate oko skulpture, imate dojam da vas one gledaju, bez obzira na to pod kojim kutom bili.

- Kolokvijalno se to naziva staklene oči. Najjednostavnija je metodologija digitalno naslikati oko pa zalijepiti print na epoksi, koji je savršeno proziran materijal. On se dosta koristi na istoku, ljudi ga znaju bojiti tehnikom pomoću koje dobijete dojam da je naslikani objekt pod vodom - kaže Afrić.

Ambicija mu je doći do toga da napravi zmaja u gotovo prirodnoj veličini.

- No to bi zahtijevalo da se na jednoj skulpturi radi deset mjeseci do godinu dana. A onda ide pitanje gdje uopće smjestiti nešto tako veliko. Kako se radi o eksperimentalnom polju, još uvijek nije testirano kako se materijali iz 3D printera ponašaju ako su izloženi vani - govori.

Priča nam nešto više i o svojim sadržajnim, tematskim preokupacijama.

- Dugo proučavam mitologiju, a posebno me zanima i fascinira slavenska mitologija. Volio bih je oživiti, na nju staviti veći naglasak. Zmaj kao biće u tome je kontekstu veoma značajan za naše krajeve. Pristupam mu kao inteligentnom i karakternom stvorenju, a ne kao čudovištu. Vidim ga kao lik s motivacijom, emocijom koja se čita na licu i tijelu - govori Afrić. Među ostalim, u Forumu je izložena i njegova majka zmajica, koja čuva gnijezdo u kojem su tri bebe. Po njezinoj se pozi vidi da dolazi opasnost, da je ona spremna braniti mladunčad, koja su pak razigrana, blesava.

- Pokušavam skulpturama pristupiti s aspekta naracije, zamisliti okruženje, motivaciju u dramaturškom smislu, aktivno razmisliti o tome pa onda sve predočiti likovno - kaže.

Osim što radi vlastite skulpture, Winton je radio i na nekim komercijalnim projektima, za koje su ga angažirali upravo zbog iskustva sa zmajskim ljuskicama.

- Izrađivao sam jednoj multinacionalnoj kompaniji zmajeve u različitim pozama, a izrada samog modela bila je hiperdetaljna i precizna. To je biće moralo biti potpuno uvjerljivo, moralo je imati ljuske koje se mogu nakostriješiti, funkcionalne zube... A na animaciji su radili stručnjaci koji su, među ostalim, bili angažirani i na posljednje dvije sezone 'Game of Thrones'.

Ovo mu je prvi veći projekt, no radio je i brojne zanimljive manje.

- Izrađivao sam digitalne proizvode koji idu prema filmu, TV-u, igrama. Recimo, modelirao sam skulpture za društvenu igru Hero Forge. Izrađivao sam i pet zmajeva za jednu kinesku firmu koja je razvijala igru na ploči, no propali su zbog korone. Neke narudžbe za skulpture dobivam i od kolekcionara umjetnina - govori Afrić te dodaje da do angažmana dolazi preko platforme ArtStation, koja je "centralni hub ako se bavite nečim ovakvim".

Posljednje četiri godine on predaje i na Algebri, nekoliko kolegija na kojima se uče tehnike oblikovanja digitalne forme, modeliranja organičke forme, konceptualne ilustracije...

Umjetnost se posljednjih godina sve više prepleće s tehnologijom, a Wintonu je tehnologija oduvijek inkorporirana u život.

- Moja je priča atipična, odrastao sam s majkom programerkom, pa je računalo oduvijek sastavni dio mojeg života. Koristio sam se Photoshopom još kao dijete, meni je to oduvijek još samo jedan medij u kojem se mogu izraziti. U svakom slučaju, vrijeme u kojem živimo veoma je zanimljivo. Svjedočimo tome da imamo mjesta za nove izričaje, maštanje i umjetnička rješenja više nego ikada - zaključuje Afrić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. siječanj 2023 13:02